
ur: Nataša Dragojević i Fikret Cacan
Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb, 1989.
Riječ je o knjizi koja je prvobitno bila zamišljena kao spomen-izdanje u povodu tridesete godišnjice osnutka DHKP-a, s naslovom „Bibliografski leksikon članova DHKP“. Uvidjelo se, međutim, da rukopis ne udovoljava strožim bibliografskim kriterijima pa je projekt ambicioznije postavljen i na koncu minuciozno proveden. Knjiga sadrži bibliografiju knjiga iz svjetske književnosti prevedenih na hrvatski književni jezik u razdoblju od 1945. do 1985. godine, a obuhvaća samo monografske publikacije. Umjesto nacionalnog i teritorijalnog, dakle, pri uvrštavanju građe autori su odabrali jezični kriterij. Izabrana je, nadalje, decimalna bibliotečna klasifikacija. Autori su uvršteni u pojedine književnosti prema jeziku na kojemu pišu, a za svaku jedinicu naveden je skraćeni bibliografski opis. Književna djela svake nacionalne književnosti podijeljena su na tri osnovna književna roda. Knjiga obuhvaća kazalo prevodilaca, kazalo autora, kazalo anonimnih i kolektivnih djela te kazalo priređivača.
Mlađi će naraštaji možda smetnuti s uma kakav je posao predstavljalo prikupljanje građe za jednu takvu knjigu u doba dok nije bilo kompjuterskog i internetskog pretraživanja knjižnih jedinica, dok je trebalo listati i kopati po katalozima, leksikonima, časopisima i rukopisima. Utoliko je, bez obzira na moguće propuste, riječ o radu koji zaslužuje veliko priznanje, i možemo samo poželjeti da se netko u bliskoj budućnosti prihvati posla sastavljanja bibliografije prijevoda od 1985. godine do danas i jednako ga temeljito obavi. S obzirom na navedenu tehnološku pomoć, taj bi posao danas bio umnogome lakši, a njegovu općekulturnu važnost i korist, vjerujemo, nije potrebno posebno isticati.

Pročitajte ovdje knjigu Jelene Stakić, beogradske psihologinje i prevoditeljice s engleskog i francuskog. Zahvaljujemo joj na ljubaznosti što nam je ustupila tekst.

Ellen Elias-Bursać:Riječi šiknule iz tmine

O talijansko-hrvatskom i hrvatsko-talijanskom književnom prevođenju
Mark Strand:Pjesnikov razgovor s prevodiocem
Pisac kao prevodilac i prevodilac kao pisac
Stranica 1 od 2