DHKP redovito priređuje tribine Litterarum translatio i Tragom prijevoda. Litterarum translatio posvećen je razradi finesa u prevoditeljevoj dvojnoj ulozi stvaratelja i vjernoga prenositelja. Tribine tom složenom pitanju pristupaju putem razgovora s uglednim prevoditeljima koji su zadužili hrvatsku kulturu, a među kojima su mnogi istodobno cijenjeni pisci, pjesnici, dramatičari, teoretičari, profesori. Tribina je namijenjena prevoditeljima, ali i književnicima i čitateljima zainteresiranima za dublje propitivanje kreativnoga procesa. Na Tragom prijevoda, pak, predstavljaju se prijevodi naših članova s naglaskom na autora/autoricu prijevoda te njegov ili njezin doživljaj prevedenoga djela i prevodilačkog postupka, što je često zanemareno u klasičnim predstavljanjima (koja nažalost i sve češće posve izostaju).

Uredništvo DHKP

Predstavljanje gošće DHKP-ove rezidencije za prevodioce i pisce: Christine Bredenkamp, Booksa, četvrtak, 29. veljače 2024. u 20 sati

Booksa, Martićeva 14D, Zagreb, četvrtak, 29. veljače 2024. u 20 sati



Nova gošća DHKP-ove rezidencije je Christine Bredenkamp. Dolazi iz Švedske, ali Hrvatska joj nije strana: u Zagrebu je živjela čak 10 godina. Prevodi s njemačkog, ali uspješno se okušala i u prijevodima s hrvatskog, s kojega bi voljela više prevoditi i u budućnosti. Posebno je zanima književnost za djecu i mlade.

S Christine ćemo razgovarati o životu između Švedske i Hrvatske, o prevođenju kao ultimativnom Mjestu Između, ali i o njezinim aktualnim projektima koji precizno dočaravaju kaotičnost prevodilačke svakodnevnice: na stolu joj je trenutačno roman Gorana Vojnovića Đorđić se vraća (u kojem je, kako kaže, svaka druga riječ sočna psovka), i njegovani izričaj pisama koja je početkom 20. stoljeća Rainer Maria Rilke razmjenjivao s mladim piscem Franzom Xaverom Kappusom (umjetnost riječi, kaže). Biti na oba ta mjesta, u oba stila i jezika istovremeno doista jest umjetnost.

O toj umjetnosti (i umješnosti) s Christine će razgovarati kolegica i književna prevoditeljica Anda Bukvić Pažin.


Tribina Litterarum translatio, 26. veljače 2024. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Na prvoj ovogodišnjoj tribini predstavit će nam se dvoje novih članova Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Metka Jelenc i Tomislav Žilić. Oboje prevode s engleskog, a za njihovim prijevodima vlada takva pomama da ih morate u knjižnicama rezervirati i čekati mjesecima. Što god literarni snoberaj mislio o tome, najviše se čitaju ljubići i samopomoć, a naši sugovornici znaju sve o tome kako je prevoditi tu vrstu literature. Oni su dokaz da nismo DČKK - Društvo čuvara književnog kanona, nego DHKP - Društvo hrvatskih kvalitetnih prijevoda, kakve svi zaslužuju: svi autori i svi čitaoci. 

S Metkom Jelenc i Tomislavom Žilićem razgovarat ćemo o tome mora li prevodilac katkad začepiti nos i je li teže ispuniti ili iznevjeriti očekivanja čitateljske publike koja traži utjehu u poznatom i ponovljivom, a zazire od originalnog i inovativnog; koliko je poezije u popularnoj psihologiji i koliko je povijesnih istraživanja potrebno za ljubavni prizor; zašto su htjeli postati članovima DHKP-a i što očekuju od Društva. 

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na Youtubeu. 

Radujemo se vašem dolasku! 



Više o sugovornicima:


Metka Jelenc rođena je 1961. u Zagrebu, gdje se školovala i živi i danas. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti, studirala je i novinarstvo. U Francuskoj i Švicarskoj završila je četverogodišnji obrazovni program za tjelesno orijentiranog terapeuta. Tijekom rata u Hrvatskoj radila je kao prevoditeljica za televizijske i novinske agencije (NBC, GMTV, La Times i dr.), a poslije je u uredu Reutersa u Zagrebu bila asistentica uredništva. Četiri je godine radila u uredu za odnose s javnosti OESS-a, a 12 godina kao politička asistentica specijalizirana za ljudska prava u Veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu. Od 2014. bavi se isključivo prevođenjem, s engleskog i slovenskog jezika. Dosad je prevela više od deset knjiga, većinom iz područja samopomoći. Od 2023. redovna je članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca. 


Tomislav Žilić diplomirao je komparativnu književnost i anglistiku (s naglaskom na američku književnost i kulturu) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dvije godine radio je kao novinar na portalu Kulturpunkt.hr, a potom se na šest godina izgubio u vodama privatnoga sektora iz kojih je izašao 2020. i posvetio se isključivo prevođenju. Prevodi s engleskoga na hrvatski i s hrvatskoga na engleski jezik, i to primarno beletrističku i nebeletrističku prozu, filmske scenarije i drame, s povremenim izletom u svijet podnaslovljavanja. Među osam dosad prevedenih knjiških naslova nalaze se ljubavni i povijesni romani, jedan roman ceste/bildungsroman, jedan memoar i jedna knjiga za samopomoć. Od 2023. redovni je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca. 



Program financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. 



Tribina Litterarum translatio, 27. studenog 2023. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 27. studenoga 2023. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5


Jezici se mijenjaju, neprestano; zapravo ne postoje kao entiteti, nego samo kao procesi, tako dugo dok ih ima tko govoriti. S dvoje lingvista razgovarat ćemo o hrvatskom jeziku, o tome tko bi ga i od koga štitio predloženim Zakonom o jeziku. Andrea Milat i Anđel Starčević pomoći će nam da razmislimo o jeziku onkraj predloženog ili bilo kojeg drugog zakona, o drukčijim strategijama koje se mogu primijeniti u osmišljavanju učinkovitih jezičnih i obrazovnih politika. Razmotrit ćemo i ulogu književnih i drugih prevodilaca u transformaciji hrvatskog jezika, ali i društvene i ekonomske procese pod čijim se pritiscima naš jezik mijenja. Nećemo zazirati od povezivanja jezičnog raslojavanja hrvatskog društva s klasnim raslojavanjem, kao ni od razgovora o migracijama i budućnosti koju one nose društvu i jeziku.

Razgovor će voditi Snježana Husić

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu. 

Radujemo se vašem dolasku!


Više o sugovornicima: 

Andrea Milat rođena je u Zadru 1982. godine. Završila je diplomski studij lingvistike i indologije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je sveučilištu doktorski kandidat iz studija jezika i neurokognitivne znanosti pri JEKON-u. Profesionalno radi kao novinarka i urednica te sudjeluje u raznim projektima osmišljavanja medijskih politika. Aktivna je u Hrvatskom novinarskom društvu, gdje u aktualnom mandatu predsjedava Središnjim odborom. Piše za HINA-u, "Novosti", "Forum" i "Bilten", a bila je i nakladnica hrvatskog izdanja "Le Monde diplomatiquea". Područja njezinih interesa uglavnom su jezik, novinarstvo, znanost, Balkan i klimatske promjene. Ovdje možete pročitati njezin tekst Spora smrt hrvatskog jezika objavljen u "Novostima": https://www.portalnovosti.com/spora-smrt-hrvatskog-jezika

Anđel Starčević docent je na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz engleske sintakse i sociolingvistike. Bavi se istraživanjem englesko-hrvatskog jezičnog kontakta i iseljeničkog bilingvizma u Kanadi te kritičkim istraživanjem jezične politike, planiranja i jezičnih ideologija. Suautor je knjige Jeziku je svejedno (Sandorf, 2019, s Matom Kapovićem i Daliborkom Sarić), kritičke analize neutemeljenosti i štetnosti jezičnog hiperpropisivanja, nametanja isključivih jezičnih ideologija i promoviranja jezičnih mitova i zabluda. Cijela knjiga dostupna je besplatno na internetu, Google pretragom jeziku je svejedno pdf ili putem linka: https://www.sandorf.hr/administracija/downloadpdf/202012220604200.jeziku_je_svejedno_sandorf_2019.pdf



Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. 




Tribina Litterarum translatio, 30. listopada 2023. u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 30. listopada 2023. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5

Prevodioci ne mogu zamisliti život bez rječnika. Odnos je to ljubavi i mržnje: najvjerniji pomoćnici naljute nas kad u njima ne nađemo što nam treba, ali katkad nas upravo te rječničke praznine prisile na inventivna rješenja. Ali kako nastaju rječnici? I što je bilo prije: rječnik ili prijevod? Na ta i mnoga druga pitanja sigurno nam može odgovoritiRadovan Lučić, profesor, leksikograf, lingvist i književni prevodilac, član DHKP-a koji živi i radi u Amsterdamu. Kao autor Hrvatsko-nizozemskog rječnika , Lučić je mnogim prevodiocima olakšao život, a mi ćemo ga pitati na kakve poteškoće nailazi u vlastitom književnoprevodilačkom radu i kako pomiruje znanstveno bavljenje hrvatskim jezikom i jezičnom standardizacijom s književnim tekstovima, koji po svojoj prirodi izmiču svakoj standardizaciji.

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!


Više o sugovorniku:

Radovan Lučić rođen je 1963. u Zagrebu, gdje je završio Školu primijenjenih umjetnosti. Nakon studija zemljopisa i povijesti u Zagrebu, u Amsterdamu je upisao i diplomirao slavistiku cum laude, potom je i doktorirao i stekao zvanje docenta. Na Sveučilištu u Amsterdamu predaje hrvatski jezik, a u svom znanstvenom radu bavi se primijenjenom lingvistikom, ponajprije leksikografijom i standardologijom, o čemu je objavio brojne znanstvene priloge. Autor je Hrvatsko-nizozemskog rječnika (Pegasus, Amsterdam, 2013.; Dominović, Zagreb, 2014.). Preveo je s nizozemskog djela Ceesa Nootebooma, Geerta Maka, Dimitrija Verhulsta, Ilje Leonarda Pfeijffera, Anne Enquist i drugih.

Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.


Tribina Litterarum translatio, 24. travnja u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića



Tribina Litterarum translatio 24. travnja 2023. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5


Norveška književnost donedavno se rijetko nalazila na našim policama, ali tada bi snažno odjeknula i ostavila dubok trag među hrvatskim čitateljima i piscima, poput djela Henrika Ibsena i Knuta Hamsuna. Sličan je status u svjetskim razmjerima već za života stekao još jedan Norvežanin, Karl Ove Knausgård, čija djela na hrvatskom uglavnom čitamo zahvaljujući vrijednoj Anji Majnarić. Uz osobine koje inače krase prevodioce, poput preciznosti, erudicije, izraženog jezičnog senzibiliteta, vrsnu prevoditeljicu Anju Majnarić krasi također nesvakidašnja izdržljivost: nakon tisuća stranica Knausgårdove proze, prevela je nedavno i više od 900 stranica Harstadova romana Max, Mischa i ofenziva Tet. Pitat ćemo je koja je razlika između dvaju norveških, nynorska i bokmåla, kako bira norveška djela koja predlaže urednicima i odmara li se od norveškog intimističkog i refleksivnog realizma uz fantastiku Abercrombieja i Davidsona, što joj znače američki klasici poput Raya Bradburyja i Shirley Jackson te prevodi li se bolje kod kuće ili u gostima.


Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!


Više o sugovornici:

Anja Majnarić rođena je u Zagrebu 1982. godine. Diplomirala je engleski jezik i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je odslušala i modul norveškog jezika. Od 2006. bavi se isključivo književnim prevođenjem i odlazi na književne i umjetničke rezidencijalne boravke u inozemstvo (Norveška, Škotska, SAD, Irska). Kao slobodna prevoditeljica prevodi s norveškog i engleskog jezika za nekoliko izdavačkih kuća, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu te za Treći program Hrvatskog radija. Neki od njezinih značajnijih prijevoda su Moja borba, Proljeće i Ljeto, te Jutarnja zvijezda Karla Ovea Knausgårda, trilogija Povijest bestijalnosti Jensa Bjørneboea, Max, Mischa i ofenziva Tet Johana Harstada, Fahrenheit 451 Raya Bradburyja te Oduvijek živimo u dvorcu Shirley Jackson. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.



Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.


Tribina Litterarum translatio, 27. ožujka u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Tribina Litterarum translatio 27. ožujka 2023. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5
 

Posljednjih nekoliko mjeseci često su se u literarnim krugovima pa i šire spominjala imena dviju članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca i bilo je koliko neobično toliko i divno napokon slušati da se na hrvatskoj kulturnoj sceni govori o prevoditeljicama. Njihova su imena snažno odjeknula povodom novih prijevoda dobro poznatih djela: Tatjana Radmilo prevela je Zločin i kaznu Fjodora Dostojevskog, Dubravka Petrović prevela je prve dvije knjige iz serijala J. K. Rowling o Harryju Potteru, treću prevodi, samo što nije. Objema je prevodilački prethodnik bio Zlatko Crnković, obje kombiniraju književno i poslovno prevođenje, obje su studirale engleski i ruski. Razgovarat ćemo o njihovu odnosu prema prethodnicima, o tome što je klasik, što je literarni kanon, tko ga i zašto kreira i kakvu ulogu u tome imaju prevodioci.

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!



 

Više o sugovornicama:
 

Dubravka Petrović rođena je u Zagrebu 1969. Studirala je engleski i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prve prijevode napravila je za Treći program Hrvatskog radija 1995. i odonda kontinuirano radi kao prevoditeljica. Kao književna prevoditeljica prevodila je beletristiku, nebeletrističnu prozu, filmske scenarije, drame, književnu teoriju i monografije. Bavi se i poslovnim prijevodima, s povremenim izletima u konsekutivno i audiovizualno prevođenje. Prevela je, među ostalima, romane Neila Gaimana (Koralina, Knjiga o groblju), šest romana J. K. Rowling iz serijala o Harryju Potteru (Kamen mudraca, Odaja tajni, Plameni pehar, Red feniksa, Princ miješane krvi, Darovi smrti), N. K. Jemisin (Peto doba, Vrata obeliska, Kameno nebo) te dramu Jacka Thornea po predlošku J. K. Rowling (Harry Potter i ukleto dijete).Članica je DHKP-a. Velika je ljubiteljica spekulativne fikcije pa je upravo prijevodi žanrova okupljenih pod tim nazivom najviše vesele. Živi i radi u Zagrebu.

Tatjana Radmilo rođena je u Splitu 1966. Diplomirala je engleski i ruski jezik i književnost na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Bavi se književnim i simultanim prevođenjem, sudska je tumačica za engleski i ruski jezik. Prevela je s ruskoga na hrvatski romane Fjodora Dostojevskog (Zločin i kazna), Guzel Jahine (Zulejha otvara oči, Volgina, djeca, Ešalon za Samarkand), Dine Rubine (Na sunčanoj strani ulice), Darije Desombre (Kolekcionar grijeha), Marije Stepanove (Sjećanja, sjećanja)a s engleskog roman Owena Sheersa (Vidio sam čovjekai Claire Keegan (Te sitnice). Trenutno radi na prijevodu Narine Abgarjan (Tri jabuke su pale sa stabla). Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Društva sudskih tumača i prevoditelja. U prošlom životu radila je kao profesorica engleskog jezika. Živi u Splitu i samo jednu želju ima…

 


Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.


Tribina Litterarum translatio, 20. veljače u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića


U ponedjeljak 20. veljače 2023. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj 5 u Zagrebu s početkom u 18 sati održat će se prva ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.


Josip Ivanović prevoditelj je, član DHKP-a, urednik i nakladnik. Razgovarat ćemo o tome uspijeva li sve to biti baš istovremeno ili je silom prilika podijeljena ličnost, kako kao urednik dodjeljuje samom sebi prevodilačke poslove, zažmiri li kao izdavač na prekoračenje roka za predaju vlastitog prijevoda i može li kao prevoditelj pregovarati sa samim sobom o stavkama ugovora. Pitat ćemo ga što ga je ponukalo da usred pandemije kupi izdavačku kuću, kako mu ide, može li se u Hrvatskoj živjeti od prevođenja, pisanja i objavljivanja književnosti i trebaju li književni prevodioci biti zabrinuti zbog najavljenog novog modela otkupa knjiga.


Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!


Više o sugovorniku:


Josip Ivanović rođen je 1989. godine u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu književnost i portugalski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopis za književnu i kulturnu teoriju “k” i literarni portal “Književna košnica”. Od 2012. prevodi i uređuje za Edicije Božičević, a od 2021. vlasnik je te izdavačke kuće. Prevodi s portugalskog i engleskog i dosad je objavio šest knjiga prijevoda.



Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. 





Tribina Litterarum translatio, 14. prosinca u 18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

U srijedu 14. prosinca 2022. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj 5 u Zagrebu s početkom u 18:00 sati održat će se peta i ujedno posljednja ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.

S našim članicama i nagrađivanim prevoditeljicama Laticom Bilopavlović Vuković i Andom Bukvić Pažin razgovarat ćemo o književnosti koja je nastala na jeziku koji autoru ili autorici nije materinski ili očinski. Doseljenička književnost ima svoje specifične teme i motive, ali mi ćemo se, kao prevoditeljice, usredotočiti na jezična i stilska pitanja koja proizlaze iz takve egzistencijalne i literarne pozicije. Pronašli smo prave sugovornice o toj temi, jer Latica Bilopavlović Vuković prevela je djela Wladimira Kaminera i Ilme Rakuse, a Anda Bukvić Pažin dobro nam je poznata kao prevoditeljica djela Saše Stanišića. Još je bolje što im je zajednička Marica Bodrožić, njemačka spisateljica hrvatskog rođenja i korijena, pa ćemo ih pitati kako je dijeliti autoricu i je li moguća suradnja u samotničkom prevodilačkom poslu.

Razgovor će voditi Snježana Husić.

Tribina će se snimati i, ako ne možete doći, moći ćete naknadno pogledati snimku na našem kanalu na YouTubeu.

Radujemo se vašem dolasku!

Više o sugovornicama na tribini:

Latica Bilopavlović Vuković studirala je njemački i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Sveučilištu u Mainzu, a 2020. završila je i Poslijediplomski specijalistički studij konferencijskog prevođenja pri Sveučilištu u Zagrebu. Od 2001. uz prekide radi kao književna i audiovizualna prevoditeljica, a od 2021. povremeno i kao simultana prevoditeljica. Od 2007. članica je DHKP-a, 2008.‒2013. članica HZSU-a, 2013.‒2018. zaposlena u Vijeću EU-a u Bruxellesu. Od 2019. ponovno članica HZSU-a.
Dobitnica je Nagrade DHKP-a “Josip Tabak” za najbolji prijevod beletristike 2022. za prijevod romana Radioamater Ulle Lenze, a dvaput i Nagrade Ministarstva kulture Republike Austrije za iznimno uspio prijevod austrijske beletristike: za prijevod romana Daniela Kehlmanna Mjerenje svijeta 2012. te za prijevod romana Roberta Menassea Glavni grad 2021.

Anda Bukvić Pažin završila je studij anglistike i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu 2012. i doktorirala, s temom ženskih dnevnika i autobiografija. Prevodi prozu i publicistiku s njemačkog i engleskog, i dobitnica je nagrade Ministarstva kulture “Iso Velikanović” za najbolji prijevod romana u 2018., za roman Manji smo boemi irske autorice Eimear McBride. Redovito piše književne kritike i prikaze za književne i kulturne portale, i bavi se poticanjem čitanja i literaturom za najmlađe – najviše slikovnicama – iz teorijske, praktične i traduktološke perspektive. Radi kao lektorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te predaje kolegije iz suvremenoga engleskog jezika.


Program sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija i Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.


Tko vam je napisao lektiru?, ponedjeljak 28. studenog 2022. u 12 sati, Art-kino, Dječja kuća Rijeka