DHKP redovito priređuje tribine Litterarum translatio i Tragom prijevoda. Litterarum translatio posvećen je razradi finesa u prevoditeljevoj dvojnoj ulozi stvaratelja i vjernoga prenositelja. Tribine tom složenom pitanju pristupaju putem razgovora s uglednim prevoditeljima koji su zadužili hrvatsku kulturu, a među kojima su mnogi istodobno cijenjeni pisci, pjesnici, dramatičari, teoretičari, profesori. Tribina je namijenjena prevoditeljima, ali i književnicima i čitateljima zainteresiranima za dublje propitivanje kreativnoga procesa. Na Tragom prijevoda, pak, predstavljaju se prijevodi naših članova s naglaskom na autora/autoricu prijevoda te njegov ili njezin doživljaj prevedenoga djela i prevodilačkog postupka, što je često zanemareno u klasičnim predstavljanjima (koja nažalost i sve češće posve izostaju).

Uredništvo DHKP

Tribina Tragom prijevoda - studeni 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 6. studenog 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)


 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Peta ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 6. studenog 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a ovoga puta bit će govora o književnosti za djecu.


Književnost za djecu, posebno ona za ranu čitalačku i predčitalačku dob često se marginalizira i svodi na razinu trivijalne i infantilne zabave, a knjige i slikovnice u tome kontekstu često poprimaju ulogu igračke ili komercijalnog artikla. Pri tome se zaboravlja da je rana literatura nemjerljivo važna u odgoju budućih čitatelja: djece – budućih odraslih - koja razumiju, vole i cijene pisanu riječ, koja kritički razmišljaju i postavljaju prava pitanja.

U općenito zanemarenoj dječjoj literaturi, mjesto prevoditelja često je marginalno do nepostojeće. I to je poseban problem, ako znamo da je riječ o kompleksnom procesu prijevoda i prilagodbe za posebnu vrstu publike, one najzahtjevnije.

Prijevodi dječje književnosti često se ne daju „ozbiljnim“ prevoditeljima, i to je štetna i potencijalno opasna eskapada. Ali, na svu sreću, iznimki ipak ima, a to su naši gosti u ovom izdanju tribine „Tragom prijevoda“, posvećenoj književnosti za djecu i mlade.

 

Dva konkretna teksta koja ćemo predstaviti su Grimmove bajke za male i velike Philipa Pullmana, u nagrađenom prijevodu Snježane Husić, te slikovnice planetarno popularne Julije Donaldson, a najviše maštovita Što je bubamara čula, u već gotovo kultnom, silno nadahnutom prijevoduOzrena Doležala. Naši gosti će nam govoriti o ljepoti bavljenja dječjom književnošću na raznim razinama, o tome što im znače prijevodi za male u kontekstu prijevoda za velike, gdje leže najveće zamke i najskliskiji izazovi te što svi zajedno možemo učiniti za bolji i ozbiljniji status ovoga važnog područja.

 

Tribinu moderira Anda Bukvić Pažin.


Tribina Litterarum translatio - listopad 2017.

ponedjeljak 9. listopada na redu je četvrta ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.

        

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naš uvaženi književnik, nakladnik i književno-prevodilački kolega Nenad Popović. S obzirom na više od četrdeset godina njegove kontinuirane prisutnosti na hrvatskom i europskom kulturnom obzorju nije ga potrebno posebno predstavljati. Bit će to osobita prilika da se u razgovoru s ovim istinski angažiranim intelektualcem što će ga s njim voditi moderator tribine Sead Muhamedagić dotaknemo mnogih zanimljivih tema koje proizlaze iz njegova esejističkog i književno-prevodilačkog opusa. Bit će govora i o njegovu uredničkom i nakladničkom djelovanju, a čut ćemo i pokoji ulomak iz njegova književnog i prevodilačkog pera.


Veselimo se vašem dolasku!


Tribina Tragom prijevoda - rujan 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 18. rujna 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Četvrta ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 18. rujna 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Vladimir Zarev, Propast, prijevod: Ksenija Banović, Edicije Božičević 2015.

Vladimir Zarev jedan je od najistaknutijih suvremenih bugarskih prozaista, a njegov romanPropast prije svega je roman o tranziciji. Zarev nam u njemu pripovijeda priču o Martinu Sestrimskom, uspješnom piscu i članu kulturnoga miljea za vrijeme socijalizma koji nakon što je „izbila demokracija“ sve dublje uranja u opću propast društvenoga i privatnoga života, te o Bojanu Tilevu, bugarskom biznismenu, koji se nezakonito bogati iskorištavajući probleme nastale uvođenjem tržišne ekonomije. U oba slučaja, samo je jedna stvar izvjesna, a to je da su i jedan i drugi osuđeni na propast, kao i sve što ih okružuje. Ovo je roman koji govori o vremenu cinizma i moralnog sloma, bezdušnosti političke elite i prodaje institucija, nevidljive i vidljive erodirajuće vlasti novca i tajanstvenog „uma“ svjetskog novca. O vremenu kad tjelohranitelji i konobari osnivaju banke, a bivši policajci i političari iz starog režima smišljeno uništavaju državu, paraliziraju pravosudni sistem, dok prostitucija i šverc autima i cigaretama predstavljaju jedinu prosperitetnu branšu. Poznato? Možda i jest, no snaga i magnetska privlačnost Propasti leže u jeziku kojim je roman napisan: njegov njemački prevoditelj Thomass Fram rekao je da je Zarev izvadio bugarski jezik iz čvrstog agregatnog stanja i učinio ga tekućim, lahorastim, prhutavim, skliskim. Prevoditeljica Ksenija Banović ispričat će nam kako se (vrlo vješto) uspjela održati na nogama na tom iznimno skliskom terenu.

 

Saša Stanišić, Uoči slavlja, prijevod: Anda Bukvić Pažin, Fraktura 2017.

U mjestašcu Fürstenfeldeu smještenom u uspavanoj njemačkoj zabiti izloženoj polaganom propadanju, noć je uoči Anindana, svetkovine kojom ni sami mještani ne znaju što slave, no raduju se Anninu spaljivanju. I premda selo naizgled spava, neki njegovi stanovnici nisu sigurni je li im ova noć uoči slavlja zapravo posljednja. Bivši potpukovnik Njemačke nacionalne vojske, šumar i penzioner g. Schramm mora donijeti odluku: cigareta ili metak u glavu. Anna leži u tami, sama, okružena oronulom prošlošću svoje obitelji, i pita se što joj je dobro donijelo osamnaest godina provedenih na imanju Geherovih. Mladiću Johannu kod kuće postane neizdrživo, a kad dođe do crkve, začuje pucketanje iz tornja i naiđe na odbačeni zvonarski cilindar. Noć je probudila uspavane duhove: na površinu izbijaju stare legende i sjećanja. Kroz njih će nas provesti galerija vješto iscizeliranih osebujnih likova koje autor opisuje s mnogo humora. Dodamo li tome da se kritika jednoglasno slaže da je Stanišić vrhunski stilist, spomenemo li neprestanu izmjenu različitih diskursa, jezik 16. i 17. stoljeća, rumunjske turističke vodiče, Malleus Maleficarum, jednog i pol neonacista, gumene bombone i raznovrsna njemačka lisnata tijesta, slikaricu daltonisticu te analizu ponašanja lisice i strukture jelenjih rogova spomenut ćemo samo sićušan dio muka na kojima se našla i s kojima se vrlo vješto snašla prevoditeljica Anda Bukvić Pažin radeći na ovom romanu.

 

Tribinu moderira Ana Badurina.


Tribina Litterarum translatio - svibanj 2017.

U ponedjeljak 22. svibnja na redu je treća ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.         

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naša uvažena književna prevoditeljica Helen Sinković. Riječ je o nagrađivanoj prevoditeljici koja između ostaloga potpisuje hrvatske prijevode zahtjevnih romana dviju nobelovki (Elfriede Jelinek i Herta Müller). Bit će to osobita prilika da se u razgovoru s ovom samozatajnom kolegicom što će ga s njom voditi moderator tribine Sead Muhamedagić dotaknemo mnogih zanimljivih tema koje se nadaju iz njezina književno-prevodilačkog opusa. Na temelju nekoliko odabranih ulomaka steći ćemo konkretne dojmove o izuzetnoj kakvoći njezinih književnih prijevoda.

Radujemo se vašem dolasku!


Tribina Tragom prijevoda - travanj 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 10. travnja 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Treća ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 10. travnja 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Mark Twain, Broj 44, tajanstveni stranac, prijevod: Vjera Balen-Heidl, Šareni dućan, 2017.

Broj 44, tajanstveni stranac jedno je od posljednjih djela na kojima je radio američki pisac Mark Twain u razdoblju od 1897. do 1904. Napisao je nekoliko verzija istoga djela, a povezuje ih isti, dijabolično šarmantan glavni lik: mladi Sotona. Taj se Sotona zapravo dosta razlikuje od uobičajene predodžbe Nečastivog: predstavlja nam se kao glas istine koji se razračunava i s ljudima i s Bogom, mladi izaslanik kaosa koji je došao na zemlju razotkriti nemilosrdnost, licemjerje, kukavičluk, ludost i krhkost ljudskoga uma. Naša višestruko nagrađivana prevoditeljica Vjera Balen-Heidl ispričat će nam kako se uspjela razračunati s ovoga puta mračnim Markom Twainom i njegovim bajkovitim romanom prožetim pesimističkim viđenjem svijeta.

Nikos Kazantzakis, Pismo Grecu, prijevod: Koraljka Crnković, Sandorf, 2015.

Nikos Kazantzakis u ovoj fikcionalnoj autobiografiji opisuje svoja promišljanja o filozofskim i egzistencijalnim temama, u obliku pisama upućenih slavnom renesansnom slikaru El Grecu koji je kao i Kazantzakis bio podrijetlom s Krete. Autor vodi unutarnje dijaloge s velikim ličnostima poput Homera, Bude, Krista, Nietzschea i Lenjina, pozivajući čitatelja na putovanje duhovnim naslijeđem, patnjama i nadahnućima ovih velikih mislilaca. Prevoditeljica Koraljka Crnković ispričat će nam kako se nosila s autorovim traganjem za Odgovorima na Pitanje i hrvala s uvijek iznimno bogatim i zahtjevnim jezikom najvažnijeg grčkog pisca 20. stoljeća.

 

Tribinu moderira Ana Badurina.


Tribina Tragom prijevoda - ožujak 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 13. ožujka 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Druga ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 13. ožujka 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

 

Konstantin Vaginov, Jarčeva pjesma, prijevod: Irena Lukšić, Disput 2017.

Konstantin Konstantinovič Vaginov (Sankt Peterburg 1899. – Lenjingrad 1934.) debitirao je 1921. kao pjesnik čija je poezija bila neobična, drukčija od tekuće poetske produkcije, puna hirovitih asocijativnih veza i osebujne dekoracije.

Nakon dvije zbirke pjesama prebacio se na prozu i 1928. objavio roman Jarčeva pjesma, autorefleksivni narativ koji tumači pripovjedni proces. Jarčeva pjesma je i roman s ključem, djelo u kojem pod izmišljenim imenima figuriraju osobe s provjerljivim biografijama s tim da su junaci romana zapravo likovi-tekstovi, kompleksne tvorevine koje nose kulturno pamćenje, određenu simboliku i beskrajne asocijacije na istaknute osobe, njihove sudbine, ideje i način ponašanja. Ovaj je roman, kao i roman o tom romanu, Svistonovljevi poslovi i dani (Trudy i dni Svistonova) te Bambočada iz 1931., naišao na nerazumijevanje kritike.

Vrsna i višestruko nagrađivana prevoditeljica, urednica i spisateljica Irena Lukšić ispričat će nam kako je razbila složene šifre njegova mušićava narativa i pronašla ključ za njegovo razumijevanje i prevođenje.

 

Makis Tsitas, Bog mi je svjedok, prijevod: Irena Gavranović Lukšić, OceanMore 2016.

Makis Tsitas rođen je 1971. godine u grčkom gradu Yiannitsi. Objavio je nekoliko zbirki kratkih priča, ilustriranu knjigu za odrasle i šesnaest knjiga za djecu. Dodijeljena mu je Europska nagrada za književnost 2014. godine za roman Bog mi je svjedok, dirljiv i urnebesan portret grčkog društva koji vjerno prikazuje njegove brojne boljke i proturječja. Hrisovalántis, simpatičan heroj obdaren smislom za humor i apsurd, nedavno je ostao bez posla i bori se s propadajućim zdravljem. Utjehu pronalazi u obitelji, sestrama i ocu, s kojima živi otkad zna za sebe, dakle preko pedeset godina.

Kako se provela u svijetu Hrisovalántisa, gojaznog šećeraša, sve impotentnijeg ovisnika o prostitutkama, ženomrsca i ksenofoba, ali i pravoslavnog kršćanina koji se proglašava mučenikom, kako se nosila s njegovim sve luđim i apsurdnijim humorom te njegovom nestandardiziranom romanesknom strukturom i lirskim digresijama ispričat će nam njegova prevoditeljica, doktorandica na Odsjeku za novogrčki jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Nacionalnog i kapodistrijskog sveučilišta u Ateni, Irena Gavranović Lukšić.

 

Tribinu moderira Ana Badurina.

 


Tribina Litterarum translatio - veljača 2017.

 U ponedjeljak 27. veljače na redu je druga ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.  

      

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će naš uvaženi književni prevodilac, dramaturg, kazališni kritičar i novinar Mladen Martić. Riječ je o jednom od naših najvrsnijih poznavalaca poljske književnosti, a pojam kazalištarac (njem. Theatermacher) slikovito sažima njegovu ljudsku i umjetničku pojavnost. O prevodilačkom opusu našega nagrađivanog kolege govorit će nam doc.dr. Filip Kozina.

 

Tribinu će, kao i uvijek, u obliku razgovora voditi moderator Sead Muhamedagić


Tribina Tragom prijevoda - veljača 2017.

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 13. veljače 2017. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

 


Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.


Prva ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 13. veljače 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:


Andrej E. Skubic, Samo dođi doma, preveo sa slovenskoga: Božidar Brezinščak Bagola, Alfa, 2016.

Andrej E. Skubic tankoćutan je i kritičan promatrač slovenskog društvenog života. Svrstavaju ga među predstavnike urbane slovenske proze, a on za sebe zna reći da opisuje neku vrstu socijalnog nadrealizma. Ovoga nagrađivanoga pisca i prevoditelja hrvatska je publika već imala priliku upoznati kroz prijevode romana Popcorn (2010) i Koliko si moja? (2015).

Roman Samo dođi doma analizira stanje društva i pojedinca kroz vječnu temu međuljudskih odnosa, i vječno aktualnu temu političkog morala. Ovo je prvi prevodilački susret Skubica i Božidara Brezinščaka Bagole, svestranog autora i prevoditelja s bogatim iskustvom u prevođenju slovenske književnosti. Prevoditelj će nam reći kako se nosio s romanom živahnog multimedijalnog stila punom pop-kulturnih referenci, kako je bilo usko surađivati s autorom te gdje se dodiruje, a gdje razilazi slovenski i hrvatski prozni izričaj.



José Saramago, Kolebanje smrti, preveo s portugalskoga: Dean Trdak, VBZ, 2009.

Rođen 1922., umro 2010., jedan od najčitanijih i najprevođenijih luzitanskih pisaca, 1998. dobio Nobelovu nagradu za književnost. Najveći autori doista se daju predstaviti u najkraćim rečenicama, ali to je dijelom i stoga što je hrvatska publika dobro upoznata s opusom ovoga velikog portugalskog romanopisca, pjesnika i dramatičara.

Saramago je majstor fantastičnih pretpostavki i fikcionalizacije filozofskih premisa. Iznimno je kontroverzan i kritičan njegov odnos prema katoličkoj crkvi, koji do izražaja dolazi i u romanu Kolebanje smrti. Kako se i kada susreo s tim Saramagovim romanom, zašto smatra da je riječ o vrijednome djelu, kako se nosio s beskrajnim rečenicama, škrtom interpunkcijom i štedljivom uporabom velikih slova – na ta i još poneka pitanja odgovorit će nam Dean Trdak, još jedan svestrani autor i prevoditelj.

 

Tribinu moderira Anda Bukvić Pažin.

 


Tribina Litterarum translatio - siječanj 2017.

U ponedjeljak 30. siječnja na redu je prva ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.         

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati u središtu pozornosti bit će mlade snage na hrvatskom književno-prevodilačkom obzorju.

Ovom prigodom reprezentirat će ih naše uvažene kolegice Željka Gorički i Lea Kovács. Naše već afirmirane članice upoznat će nas sa svojim pogledima na književno prevođenje, a čut ćemo i nekoliko odabranih ulomaka iz njihova prevodilačkog opusa. Kolegica Gorički predstavit će se kao prevoditeljica zahtjevne proze, a Lea Kovács povest će nas u osebujna prostranstva poezije.

Tribinu će i ovaj put u obliku razgovora voditi moderator Sead Muhamedagić


Tribina Litterarum translatio - prosinac 2016.

ponedjeljak 5. prosinca na redu je peta i zadnja ovogodišnja tribina iz niza Litterarum translatio.   

U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5) s početkom u 18.00 sati bit će predstavljen prevodilački opus našega uvaženog kolege Mate Balića. Riječ je o književnom prevoditelju koji se tijekom tridesetak godina kontinuirana djelovanja profilirao prevođenjem recentne teološke literature (Charden, Ratzinger, Rahner, Moltmann, Gnilka i dr.). Na taj će način ova tribina biti svojevrsno susretište filologije i teologije. 

Matu Balića predstavit će nam ugledni hrvatski teolog, pjesnik i publicist don Anton Šuljić. Tribinu će u obliku razgovora voditi moderator Sead Muhamedagić. 

Veselimo se vašem dolasku!