Pregled novosti

Tajnički izvještaj od rujna 2022. do rujna 2023.

Upravni odbor u sastavu: Ana Badurina (predsjednica), Anda Bukvić Pažin (dopredsjednica), Željka Somun (tajnica), Lea Kovács (blagajnica), Lara Hölbling Matković (članica), Snježana Husić (članica) i Vlatka Valentić (članica), sastao se devet puta, a uz to se redovito (takoreći svakodnevno) o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.

Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić Sovilj savjesno je obavljao svoje redovne djelatnosti: (i) primao nove članove, (ii) angažirao se na promicanju vidljivosti književnih prevoditelja kao autora, (iii) aktivno djelovao na FB stranici društva, (iv) prijavljivao Društvo na poticaje Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Grada Zagreba te (v) osmišljavao nove programe. Nastavili smo i uspješnu suradnju sa stranim institutima u Zagrebu (Goethe institut, Institut Liszt - Mađarski kulturni centar Zagreb, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, Francuski institut/Medijateka) te smo stupili u kontakt s veleposlanstvom Kraljevine Norveške čiju načelnu potporu za buduću suradnju imamo.

30. rujna 2020. DHKP je na svojim web stranicama počeo objavljivati Prevoditeljske portrete, intervjue mlađih članova DHKP-a sa starijim i iskusnijim kolegama, doajenima hrvatskog književnog prevodilaštva. S Portretima smo nastavili i 30. rujna 2022., kao i ove godine. Projekt vodi Vedrana Gnjidić.

Do kraja 2022. nastavljena je i naša tribina Litterarum translatio; na listopadskom susretu moderatorica Ksenija Banović sa svojim sugovornicama Milkom Car i Majom Vukušić Zorica razgovarala je o književno-prevodilačkom radu Vesne Parun; prosinačka tribina bila je posvećena doseljeničkoj književnosti, a na tu temu je sa svojim gošćama, Laticom Bilopavlović Vuković i Andom Bukvić Pažin razgovarala Snježana Husić. Prva tri ovogodišnja susreta iz niza Litterarum translatio također je pripremila i moderirala Snježana Husić, a na susretima u veljači, ožujku i travnju, razgovarala je s Josipom Ivanovićem, u ulozi prevoditelja, urednika i nakladnika, s Tatjanom Radmilo i Dubravkom Petrović o novim prijevodima Dostojevskog i J.K. Rowling, i s Anjom Majnarić o primjeru nesvakidašnje izdržljivosti u susretu s tisućama i tisućama stranica istog autora.

11. studenog 2022. svečano smo obilježili 70. obljetnicu postojanja DHKP-a proslavom u Muzeju suvremene umjetnosti. Javnosti smo u tom tjednu približili radnu svakodnevicu književnih prevodilaca postavivši živu instalaciju Psst, prevodim, gdje su prevoditelji i prevoditeljice naizmjence dva dana dio vremena proveli za radnim stolom u predvorju Muzeja i, naoružani svojim rječnicima i enciklopedijama, prevodili uživo pred posjetiteljima, pružajući im mogućnost da iz prve ruke doznaju što znači prevoditi.

U studenom 2022. održano je pet uspješnih susreta iz niza Tko vam je napisao lektiru?, na kojima su zagrebački, splitski, osječki i riječki srednjoškolci, predvođeni svojim nastavnicima hrvatskog jezika, s prevoditeljima razgovarali o prijevodima lektirnih djela koja su prethodno pročitali i obradili sa svojim nastavnicima. U projektu su sudjelovali učenici zagrebačke XVIII. gimnazije (prof. Zoran Ferić, prevoditelji u gostima: Ursula Burger, Tomislav Kuzmanović i Dubravko Mihanović) i XII. gimnazije (prof. Korana Serdarević i Andrea Svilarić, prevoditeljice u gostima: Đurđica Čilić i Maja Šoljan), splitske III. gimnazije (prof. Kristina Prlić, prevoditeljica Patricija Horvat), Medicinske škole Osijek (prof. Đurđica Radić, prevoditelj Dean Trdak) te Prve riječke hrvatske gimnazije (prof. Helena de Karina i prof. Deni Kirinčić, prevoditeljice Anja Majnarić i Snježana Husić). Projekt je osmislila i vodila Ana Badurina.

Sredinom siječnja održana je prva Kava na Svački, mjesečno neformalno druženje prilikom kojeg članovi mogu s kolegicama i kolegama razgovarati o svemu što ima veze sa svijetom prevodilaštva: radnim uvjetima, ugovorima i sličnim problemima. Prilika je to i da članstvo Upravnom odboru iznese i ideje, prijedloge, sazna o inicijativama u tijeku i planovima za budućnost. Kave na Svački održavale su se jednom mjesečno do ljetne stanke, a planiramo ih pokrenuti ponovo nakon godišnje skupštine.

U svrhu bolje komunikacije s članstvom i informiranja, UO je pokrenuo Vjesnik, online glasilo DHKP-a čije uredništvo trenutačno čine članice Anda Bukvić Pažin, Lara Hölbling Matković i Snježana Husić, kojem je cilj sažeti događanja u proteklom mjesecu i najaviti nova, kao i kratko izvijestiti članstvo o novinama u djelovanju UO-a u raznim područjima zaštite interesa književnih prevodilaca. Krajem siječnja pripremili smo i članstvu poslali prvi mjesečni Vjesnik DHKP-a, u kojem donosimo obavijesti o važnim novostima i aktualnim projektima.

Početkom veljače održan je prvi Café multikulti, radno-zabavno druženje na kojem članovi razgovaraju o prevodilačkim problemima u djelu koje upravo prevode, bez obzira na jezik. Multikulti susreti održavali su se jednom mjesečno do ljetne stanke, a pokrenut ćemo ih ponovo nakon godišnje skupštine.

Kao što je bilo najavljeno na godišnjoj skupštini u rujnu 2022. godine, Radna skupina za poboljšanje položaja književnih prevodilaca u sastavu Bosiljka Brlečić, Adrian Cvitanović, Ivana Jandras Szekeres, Dora Jelačić Bužimski, Katarina Penđer, Tanja Tarbuk i Dinko Telećan u listopadu 2022. latila se sastavljanja ankete u suradnji sa psihologinjom statističarkom dr. sc. Janom Kiralj sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Članovi Radne skupine redovito su se sastajali u prostorijama DHKP-a i komunicirali elektroničkom poštom te su se početkom godine usuglasili oko konačne verzije anketnog upitnika o radnim uvjetima. Nakon konzultacija s Upravnim odborom članstvu je 10. veljače poslan upitnik. Od tristotinjak aktivnih članova pozivu na sudjelovanje odazvalo se njih 78. Na sastanku Radne skupine s predsjednicom DHKP-a održanom 27. 4. dogovoreno je da će se rezultati ankete s analizom dr. sc. Jane Kiralj prezentirati uživo u prostorijama DHKP-a uz mogućnost praćenja preko Zooma, a potom i poslati cjelokupnom članstvu e-mailom. Razgovaralo se i o budućim aktivnostima Radne skupine. Prezentacija ankete i rezultata održana je 1. 6. u prostorijama DHKP-a i time su aktivnosti Radne skupine završile do jeseni. Koordinatorica Radne skupine Katarina Penđer u protekloj je godini sudjelovala na nekoliko sastanaka i radionica na temu sindikalizacije prevoditelja. S predstavnicom nedavno osnovanog ogranka prevoditelja pri Sindikatu novinara Hrvatske Sandrom Mlađenović dogovoreno je da ćemo nakon ljetne stanke razmišljati o daljnjim aktivnostima i o smjeru sindikalnog udruživanja prevodilaca. Stalnoj postavi Radne skupine koju čine Adrian Cvitanović, Ivana Jandras Szekeres, Dora Jelačić Bužimski, Katarina Penđer, Tanja Tarbuk i Dinko Telećan u proljeće su se pridružili Edin Badić i Sandra Ljubas, a Bosiljka Brlečić od jeseni više neće sudjelovati. Radna skupina nastavlja raditi na poboljšanju položaja književnih prevodilaca i svesrdno poziva članstvo da se pridruži borbi za bolje radne uvjete. Svoje prijedloge i komentare članstvo može uputiti i na mail Radne skupine: radni.uvjeti@dhkp.hr

Do kraja 2022. u rezidenciji za prevoditelje i pisce ugostili smo još Oliviera Lannuzela, Rusanku Ljapovu, Joëla Verneta i Olju Alvir. Neki od gostiju sudjelovali su u javnim predstavljanjima (Olivier Lannuzel i Joël Vernet u Francuskom Institutu, Rusanka Ljapova u knjižnici Marije Jurić Zagorke), te na susretima sa svojim prevoditeljima ili piscima (Prevodilački horizonti). Rezidencija ima i blog na kojem objavljujemo najave događanja, izvještaje sa susreta te impresije rezidenata o boravku u rezidenciji (Zapisi sa Svačke). Ostvarene su suradnje s Francuskim i Talijanskim institutom, Goethe Institutom, veleposlanstvom Kraljevine Norveške u RH i hrvatskim P.E.N.-om. Projekt rezidencije koordinira Ursula Burger.

Od veljače 2023. DHKP-ova rezidencija ugostila je 15 prevodilaca i pisaca, a do kraja godine očekujemo ih još troje. Prva ovogodišnja gošća rezidencije bila je prevoditeljica na francuski Marie Karas-Delcourt, koja je u Zagrebu radila je na prijevodu drame Monike Herceg, Mama, smijemo li danas umrijeti i gostovala u nastavi Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zadru. Nakon nje, ugostili smo francusku pjesnikinju s belgijskom adresom Annu Ayanoglou koja je u Hrvatskoj prikupljala materijale za svoju radio-emisiju o hrvatskim pjesnicima i sudjelovala u mjesecu frankofonije i Goranovom proljeću. Među ovogodišnjim gostima bili su i švedski pisac kurdskog podrijetla Zanyar Adami, koji je promovirao svoj roman Stakleni dječak (Edicije Božičević, prijevod Lana Momirski), glasovita prevoditeljica na njemački Brigitte Döbert koja je kod nas radila na prijevodu romana Isušena kaljuža Janka Polića Kamova i njezina mlađa kolegica Marie Alpermann koja je prevodila zbirku priča Maše Kolanović, Poštovani kukci i druge jezive priče i završavala prijevod romana Nore Verde Moja dota. Krajem travnja s nama je bila Brankica Radić koja je na francuski prevodila poeziju Igora Zidića, dok je njezinu pjesničku zbirku na hrvatski prevodila Vanda Mikšić. Pavol Száz, znanstvenik i pisac tijekom svog jednotjednog akademskog boravka u našoj rezidenciji bavio se Krležinim Baladama Petrice Kerempuha i djelom Tina Ujevića. Argentinski slavist, pisac i prevoditelj Eugenio López Arriazu u Zagrebu je započeo svoj rad na novoj knjizi Balkanic Borges, Estera Miočić tijekom svojega boravka prevodila je na talijanski zbirku eseja Knjiga o jugu Jurice Pavičića, a slovenska prevoditeljica Mateja Komel radila na prijevodima romana Putujuće kazalište Zorana Ferića i Voda, paučina Nade Gašić. Početkom rujna u rezidenciji je boravio prevoditeljski dvojac Luisa Fernanda Garrido Ramos i Tihomir Pištelek koji su sudjelovali u projektu Prevođenje Mediterana i radili na prijevodima Roberta Perišića i Olje Savičević Ivančević. U rezidenciji trenutno boravi Enrico Davanzo, talijanski prevoditelj koji radi na izboru tekstova iz zbirki Iverje i Novo iverje A.G. Matoša. Do kraja godine imat ćemo još tri gošće. U studenom, makedonsku prevoditeljicu Katicu Garosku koja će prevoditi roman Putovanje desnom hemisferom Zorana Žmirića, a krajem godine s nama će biti i ukrajinske prevoditeljice i autorice Irina Markova i Yulia Illiukhas. Impresije o boravku naših rezidenata u Zagrebu i njihove bilješke o radu na tekstovima možete pratiti na blogu rezidencije www.rezidencija.dhkp.hr. Ovim putem zahvaljujemo svim članovima koji su se odazvali na druženja s rezidentima i omogućili im da se u našem gradu osjećaju ugodno. Također pozivamo sve zainteresirane da se spontano jave kolegama u rezidenciji te da, imaju li volje, naprave s njima intervjue za naš blog. Naš zajednički entuzijazam oko projekta rezidencije ono je što ju čini posebnom i živom.

DHKP je u travnju 2023. dvanaesti put sudjelovao u Noći knjige. U petak 21. travnja u Kavani Lav u Opatičkoj ulici usporedo smo čitali poeziju koju su preveli naši sudionici, te istu tu poeziju prevedenu strojno, to jest s pomoću nekog od AI softvera. U programu su sudjelovali prevoditeljice i prevoditelji Ana Badurina, Snježana Husić, Mirna Potkovac-Endrighetti, Tatjana Paić-Vukić, Sandra Ljubas, Anita Vuco, Josip Ivanović, Ebtehaj Navaey i Željka Somun. Sandra Ljubas, kojoj je to ujedno tema doktorske disertacije te se ovim pitanjima već dulje bavi, pružila nam je zanimljive uvide.

Rad Društva na području autorskih prava prevodilaca nastavio se i ove godine te je tako 16. svibnja održano Savjetovanje o autorskim pravima književnih prevodilaca s posebnim osvrtom na razne oblike iskorištavanja autorskog djela (kazalište, TV, radio i dr.) kao i o pravima prevodilaca u svijetu nakladništva. Razgovor sa stručnjakinjom za autorsko pravo Đurđicom Paić moderirala je Lea Kovács. Članovi su imali mogućnost prisustvovati i fizički i online.

U svibnju 2023. naše su članice Ela Varošanec Krsnik i dugogodišnja predstavnica DHKP-a u CEATL-u, a sada počasna članica CEATL-a Lara Hölbling Matković sudjelovale na godišnjoj skupštini CEATL-a u Ljubljani.

U svibnju, na 2. izdanju susreta Balkan Translations Collider Academy, u Draču u Albaniji, naša predstavnica bila je Željka Somun. Uz predstavnike prevodilačkih društava, prevoditelje, izdavače, agencije i partnere iz Albanije, Grčke, Bugarske, Poljske, Srbije, Makedonije i Mađarske, razgovaralo se o razvoju publike, digitalnom marketingu i o financiranju projekata sredstvima EU-a. Najveća su vrijednost susreti, upoznavanje, razmjena iskustava, znanja i vještina. I očiglednost da entuzijasti u kulturi postoje. Ponosni smo na brojne projekte Društva i na rezidenciju koje smo ondje mogli predstaviti.

15. i 16. lipnja u beogradskom udruženju KROKODIL održana je godišnja skupština Europske mreže rezidencija za književne prevodioce (RECIT). Uz švicarsku Übersetzerhaus Looren, belgijsku Translators' House Antwerp, talijansku Casa delle Traduzioni, nizozemsku Translators House Amsterdam, bugarsku Sofia Literature & Translation House / Next Page Foundation, francuski Collège International des Traducteurs Littéraires, engleski National Centre for Writing i litvansku Ventspils House, na ovom dvodnevnom okupljanju sudjelovala je i DHKP-ova rezidencija za prevodioce i pisce i njezina koordinatorica Ursula Burger. Na skupštini je bilo riječi o funkcioniranju i širenju mreže, o novim mogućnostima prijava RECIT-a na europske fondove, o pravnim izazovima koje pred izdavačku industriju i prevoditelje stavlja umjetna inteligencija, pa i o novim inicijativama koje članovi mreže namjeravaju pokrenuti u cilju veće vidljivosti mreže i njezinih članica. Tijekom drugog dana okupljanja predstavljeni su rezultati RECIT-ovog projekta književnih rezidencija financiranog iz EU fondova, Translation in Motion, u kojem je sudjelovalo nekoliko članica RECIT-a, ali i neke rezidencije koje još nisu dio RECIT-ove mreže. Kao završna etapa projekta održana je i vrlo zanimljiva radionica o evaluaciji kulturnih projekata koju je vodila Kristina Kujundžić. Naša predstavnica na ovoj konferenciji predložila je uvođenje titule RECIT-rezidenta u rezidencijama mreže. Bio bi to prevoditelj koji se naročito istakao te godine ili ima neke druge važne zasluge (nagrade, mnogo važnih prijevoda i sl.). RECIT-rezidentu mogla bi se isplatiti novčana nagrada iz RECIT-ovog budžeta. Bilo je riječi i o zajedničkom prijavljivanju na EU fondove s novim projektom mreže (platforme) RECIT. Jedna od mogućih tema su pravne regulative i senzibilizacija javnosti za pitanja vezana uz AI. (U zemljama članicama RECIT-a dosta se razgovara o prevoditeljskim ugovorima i o tome što ove članice mogu preporučiti svojim članovima (ali i autorima) kako bi se zaštitili od strojnog prevođenja. Primjerice, poziva se autore da u svoje ugovore ubace stavku da ne žele da im djela budu prevođena uz pomoć AI. Također, želi se uvesti regulativa prema kojoj izdavač mora u publikaciji jasno navesti u slučaju da je neko djelo prevedeno uz asistenciju AI te naknadno redigirano. Također, poziva se prevoditelje da ne pristaju biti oni koji će samo "pregledati" prijevod koji je "prevela" AI. Navodno postoje već neka djela koja su prevedena s njemačkog na engleski uz pomoć AI, no izdavači argumentiraju da je riječ o djelima koja inače ionako ne bi bila prevedena.)

Šesnaesta godišnja izložba u drugoj polovici 2022. i u prvoj polovici 2023. gostovala je u Belom Manastiru, Samoboru, Zaprešiću, Virovitici, Vukovaru, Osijeku, Koprivnici, Puli, Zadru, Splitu, a turneja je završena početkom lipnja u Rijeci. Sedamnaesta izložba otvorena je 5. lipnja 2023. u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Tom je prigodom pred brojnom publikom održan tradicionalni Okrugli stol, pod nazivom Prevodi i uči dok si živ; o cjeloživotnom obrazovanju prevodilaca u današnjem sve dinamičnijem i nesigurnijem tehnološkom okruženju moderatorica Anda Bukvić Pažin razgovarala je s Daliborom Jolerom, Sandrom Ljubas i Tomislavom Kuzmanovićem, književnim prevodiocima i akterima u školskom i visokoškolskom sustavu s iskustvom sudjelovanja u različitim oblicima formalnog i neformalnog učenja i podučavanja prevođenja. Nakon otvorenja i trotjednog boravka u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, izložba je krenula na svoju turneju po hrvatskim gradovima, predstavivši se prvo još jednom zagrebačkoj publici, u knjižnici Prečko, a potom u karlovačkoj knjižnici za mlade te u sisačkoj knjižnici. U drugoj polovici rujna izložba se opet vratila u Zagreb, gdje će se u još tri zagrebačke knjižnice predstaviti tijekom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, između 15. listopada i 15. studenoga 2023. Potom izložba putuje u Križevce i Beli Manastir, a dogovori za daljnja gostovanja su u tijeku. Projekt koordinira Svetlana Grubić Samaržija.

Projekt Prevođenje Mediterana kao ideja rodio se, kako to biva, sasvim spontano, a provedba je zahtijevala poprilično snalažljivosti i energije. Osmero prevoditelja iz sedam zemalja, Francuske, Mađarske, Poljske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Švedske, na susretima i radionicama s autorima Oljom Savičević Ivančević i Robertom Perišićem od 3. do 7. rujna 2023. raspravljali su o dvojbama koje su im se javljale tijekom prijevoda dijelova romana Ljeta s Marijom i Brod za Issu. U prostorijama Društva hrvatskih književnih prevodilaca sastali su se Tihomir Pištelek, Luisa Fernanda Garrido Ramos (španjolski), Aleksandra Wojtaszek (poljski), Arijana Medvedec (portugalski), Chloé Billon (francuski), Svítková Milina (slovački), Đorđe Žarković (švedski) i István Ladányi (mađarski). Cilj projekta je omogućiti susret stranih prevodilaca i domaćih autora, osigurati im vrijeme za rad na tekstovima, zainteresirati strane izdavače koji surađuju sa sudionicima ovog projekta za hrvatsku književnost, te omogućiti stranim prevodiocima da upoznaju našu rezidenciju, hrvatske izdavače i agente, kao i predstavnike Ministarstva kulture i medija koji ih mogu informirati o mogućnostima potpora za prijevode hrvatske književnosti na strane jezike. Projekt je imao odličan odjek i kod prevoditelja i kod pisaca koji su sudjelovali na ovogodišnjim susretima. Osim radionica s autorima na kojima su sudionici razgovarali o njihovim najnovijim romanima i problemima na koje su naišli u tekstu, u sklopu projekta organiziran je susret s izdavačima i agentima u Ministarstvu kulture, te javna tribina u sklopu Festivala svjetske književnosti koja je također imala iznimno dobar prijem kod brojne publike. Projekt je iznjedrio ideju o mailing listi za prevoditelje i domaće agente i izdavače u koju će agenti i izdavači slati informacije o novoobjavljenim djelima i njihovim autorima i prije svega nekoliko novopotpisanih ugovora za prijevode romana Roberta Perišića i Olje Savičević Ivančević. Također, oformljena je baza podataka inozemnih prevodioca koji su sudjelovali u projektu i koja će se svake godine širiti. Projekt je prijavljen na natječaj Ministarstva kulture i medija i Grada za sljedeću godinu pod nazivom Sjeverni horizonti, a fokusirat će se na autore iz sjevernijih regija Hrvatske – Nadu Gašić i Kristiana Novaka. Projekt vode Ursula Burger i Dean Trdak, a nositelji projekta u 2023. godini bili su PEN i DHKP. Od 2024. nositelj će biti DHKP.

Kao odgovor na dopis DHKP-a poslan u ožujku 2023. na temu kolektivnog ostvarivanja prava na naknadu za javnu posudbu, krajem srpnja primili smo Mišljenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. U našem dopisu skrenuli smo pozornost DZIV-u na neusklađenost Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima i Direktive 2014/26/EU, netransparentnost rada DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava književnih prevodilaca te nejasno sastavljena financijska izvješća po kojima nisu razgraničene djelatnosti DHK-a kao udruge književnika i kolektivne organizacije, te na zanemarivanje obveze uključivanja književnih prevodilaca u procese odlučivanja o sustavu raspodjele naknada. Možemo smatrati da je postignut korak naprijed u smjeru transparentnosti, na temelju dijela odgovora DZIV-a: “U pogledu veće transparentnosti rada propisane člancima od 247. do 251. ZAPSP-a, DHK-u je naloženo da sve troškove vezane isključivo uz kolektivno ostvarivanje prava vodi zasebno, kroz mjesto troška u knjigovodstvu DHK-a te da u godišnjim izvješćima o transparentnosti detaljnije navede te troškove, sve kako to nalažu obveze iz ZAPSP-a. Navedeno će se kontrolirati od strane inspektora Zavoda.” S obzirom na odgovor DZIV-a u ostalim pitanjima, kao i na trenutačne okolnosti primjene sustava naknada, smatramo da u ovom trenutku nema osnove, a ni potrebe, za poduzimanje daljnjih koraka.

Na sastanku s predstavnicima srodnih udruga (HDP, DHK, HDKDM) održanom na inicijativu DHKP-a 19. srpnja 2023. u prostorijama Društva istaknuli smo da DHKP ima formirane preporučene tarife te pozvali ostale udruge da formiraju svoje kako bismo mogli zajednički nastupiti prema Ministarstvu kulture i medija s prijedlogom da podrži inicijativu o poštenim tarifama za sve autore i autorice (izvornika i prijevoda) čije knjige dobiju potporu izdavanju knjiga.

Slijedom upita članova i s obzirom na neujednačenost prakse primjene stope PDV-a za autore, u lipnju smo zatražili mišljenje Porezne uprave Ministarstva financija RH o primjeni stope PDV-a od 13 % za književne prevodioce. O odgovoru će članstvo biti obaviješteno bez odlaganja.

Osim o poštenim tarifama, planirali smo i savjetovanje o poštenom poreznom tretmanu književnih prevodilaca u pogledu olakšica koje imaju kao članovi DHKP-a ili HZSU-a, jer se iste olakšice u praksi općenito ne obračunavaju u korist prevodilaca, već naručitelja prijevoda. To vodi do zaključka da članovi DHKP-a dobivaju manji (ukupni, bruto) honorar od prevodilaca nečlanova, što dovodi do velikog nesrazmjera kad se uzme u obzir koliko prevodilaca živi uglavnom od književnog prevođenja, izvan radnog odnosa za koji bi dobivali mjesečnu plaću. U tom smo smislu putem Vjesnika pozvali članstvo da iskaže interes za poreznim savjetovanjem, međutim, zbog nedostatka interesa takvo savjetovanje nije održano.

Talijansko-hrvatski Translab, laboratorij književnog prevođenja s talijanskog jezika, nastavio je s radom i u 2023. godini u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu. Tema je radionica 2023. godine prevođenje klasika: prvi put na hrvatski prevodimo pripovjednu zbirku Marcovaldo najvećeg talijanskog pripovjedača 20. stoljeća Itala Calvina. Dosad je održano šest susreta, a do kraja godine održat ćemo još četiri, s jedanaest polaznica i polaznika. Mentorice i mentori ove su godine: Ana Badurina, v. lektor; dr. sc. Snježana Husić; Tanja Konforta, prof.; akademik prof. dr. Mladen Machiedo; dr. sc. Vanda Mikšić, izv. prof.; Dean Trdak, prof. Radionice organizira i koordinira Snježana Husić.

Španjolski Translab aktivan je u uskom krugu, virtualno, povremeno vrlo dinamično i produktivno. Članovi se nadaju da će ubuduće biti u mogućnosti aktivnije djelovati te planiraju u svoje aktivnosti uključiti goste-rezidenti/ce iz DHKP-ove rezidencije za pisce i prevoditelje.

Francuski Translab profilirao se kao platforma u sklopu koje kolege redovito komentiraju vlastite prijevode tijekom online konzultacija i vrlo su aktivni. U listopadu 2022. održane su dvije radne sesije uživo s francuskim gostom rezidencije, Olivierom Lannuzelom.

U listopadu će biti pokrenut i švedski Translab koji su kolegica Sandra Ljubas i kolega Edin Badić prijavili na natječaj švedskog Kulturrådeta ostvarivši sredstva za njegovo održavanje. Želimo im sretna i produktivna okupljanja.

I u 2023. godini ostvarili smo potporu Ministarstva kulture i medija za projekt Prepiši to na hrvatski! koji se održava u okviru programa Ruksak (pun) kulture. Svrha programa je poticanje djece i mladih na razumijevanje i usvajanje umjetnosti i kulture u dislociranim i prometno slabije povezanim područjima Republike Hrvatske. Niz radionica koji smo nazvali Prepiši to na hrvatski! osmislili smo na način da se može uklopiti u program nastave četiri strana jezika – engleskog, njemačkog, francuskog i talijanskog. Kroz rad na književnom tekstu u tri faze: općenit uvod – prevođenje – čitanje i diskusija, cilj nam je ukazati učenicima na činjenicu da je velik dio književnosti na hrvatskom izvorno nastao na nekom drugom jeziku i u nekoj drugoj kulturi te da su upravo prijevodni proces i prevoditelji nezaobilazne sastavnice kreativne i umjetničke komunikacije. Odlučili smo se za kraće, mahom hibridne, vizualno-tekstualne i glazbeno-tekstualne forme, koje se u školama obično ne obrađuju. To su žanrovi koji su učenicima posve sigurno bili atraktivni u nekom dijelu života – poput stripa ili slikovnice, ili žanrovi koji prema popularnoj predodžbi nisu književnoumjetnički – poput popularne glazbe. Važna je sastavnica koncepta radionica da će učenici i sami dobiti priliku okušati se u prevođenju i vidjeti točno što to znači i koja znanja i vještine implicira. Program je krenuo s realizacijom krajem rujna, a odvija se u jednoj osnovnoj i 5 srednjih, gimnazija i strukovnih škola. Kolegica Maja Zorica ove je godine probila led radionicom u Srednjoj školi za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu u Puli, a do kraja godine čeka nas provedba još pet radionica: u Nedešćini, Gospiću, Belom Manastiru, Omišu i Prelogu.

Novi krug našeg programa U prevodilačkom ringu, koji ide već tri godine, ide dalje, i to u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu. Pokrivši u tri godine provedbe sve dominantnije jezike i žanrove, u novom ćemo ciklusu organizirati susrete na manje zastupljenim jezicima, a u okviru nastave na relevantnim odsjecima i katedrama na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Čeka nas pet susreta, u suradnji sa sljedećim katedrama Katedra za rumunjski jezik i književnost (Ivana Olujić); Katedra za slovenski jezik i književnost (Anita Peti-Stantić); Katedra za makedonski jezik i književnost (Ivica Baković); Katedra za hungarologiju (Kristina Katalinić) te Katedra za poljski jezik i književnost (Đurđica Čilić). Projekt osmišljava i koordinira Anda Bukvić Pažin.

Aktivno smo sudjelovali u radu Povjerenstva za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja iz književnog i prevodilačkog stvaralaštva, u kojem nas je 2022. predstavljao Matija Janeš, kao i u aktivnostima i sastancima s Hrvatskom zajednicom samostalnih umjetnika, gdje su naši predstavnici u skupštini Dean Trdak i Karmela Cindrić, a u stručnom povjerenstvu Dean Trdak.

Od 15. listopada do 15. studenog održava se Mjesec hrvatske knjige i kao što smo već najavili, ove godine posvećen je nama. Mjesec dana govorit će se o književnom prevođenju i književnim prevodiocima. DHKP će sudjelovati u nekoliko središnjih i pojedinačnih programa. Nadamo se da će što više knjižnica i drugih institucija pozvati naše članice i članove da gostuju i predstave svoj rad i struku bez posredovanja Društva te vas molimo da se odazovete na takve pozive kad god možete. A kad smo već dobili priliku, iskoristimo je da ustrajno podsjećamo koliko je važno istaknuti #TkoJePreveo. Uputili smo vam poziv da se uključite u program BOOKTUBE u kojem ćemo sudjelovati sa serijom kratkih edukativnih videa o prevođenju kao prikazom prevoditeljskog posla te videa u kojima bi prevoditelji rekli ponešto o izazovima i radostima prevođenja (anegdote, kiksevi, novoosmišljene riječi…); sudjeluju hrvatski prevoditelji u Hrvatskoj i inozemstvu i strani prevoditelji u Hrvatskoj.

Što se tiče plaćanja članarine, prema stanju na dan 20. 9. 2023. članarinu duguje 75 članova, a 65 članova nije platilo članarinu više od dvije godine. Budući da prema Statutu DHKP-a, čl. 11.: “Član se briše iz članstva ako dvije godine uzastopno ne plati članarinu.”, ovime pozivamo sve članove da što prije provjere i namire svoja dugovanja prema Društvu. U slučaju neplaćanja cjelokupnog dugovanja članarine do 31.12.2023. svi članovi iz čl. 11. brisat će se iz članstva Društva, kao i iz e-mail grupe kojom dobivaju obavijesti ureda Društva. Pojedinačne informacije o dugovanju mogu se dobiti kod voditeljice ureda Erike Koporčić Sovilj. Godišnja članarina od 1. siječnja 2023. iznosi 40,00 EUR (za umirovljenike 20,00 EUR), a dotadašnja članarina od 200,00 HRK (za umirovljenike 100,00 HRK) iznosi 26,54 EUR (za umirovljenike 13,27 EUR).

Članstvo i ovom prilikom u najboljoj namjeri podsjećamo:

- da plaća članarinu

- da se aktivira u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno jer Upravni odbor nema običaj silom nametati obaveze,

- da se drži, što je moguće više, cjenika objavljenog na stranicama Društva

- da potiče kvalitetne prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu

- da redovito ažurira podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a te obavještava ured o svojim sudjelovanjima na skupovima i dobivenim nagradama

- da nam proslijedi informaciju o kvalitetnim osvrtima na vlastite prijevode, o svojim sudjelovanjima na tribinama, radijskim emisijama, festivalima, o najavama svojih sudjelovanja na istima kako bismo te informacije mogli proslijediti dalje putem naše FB stranice

- da nam proslijedi informaciju o svojim hobijima i svakojakim zanimacijama, umijećima i vještinama za koje nalazi vrijeme ili mu služe kao ispušni ventil; smatrali smo da bi bilo vrijedno i o tome napisati poneku riječ u rubrici Nepoznata lica naših prevoditelja i prevoditeljica te i na taj način progovoriti o našoj svestranosti

- da prati naše FB stranice i blog naše rezidencije pa ako vam se ponešto svidi možete i dijeliti dalje

DHKP je primio sljedeće nove članove i članice kojima želimo dobrodošlicu: Magdalena Vračarić, Branka Oštrec, Marina Negotić, Tonka Baričević, Igor Crnković, Damjan Francetić, Tomislav Žilić, Enver Rečica, Mirta Jambrović, Vlatka Tor, Nevena Erak Camaj, Mima Simić, Metka Jelenc, Morana Panjkota.

I šećer na kraju: naši laureati.

Prisjetimo se prošlogodišnje skupštine DHKP-a i laureata, kada je nagradu za najbolji prijevod proznoga djela dobila Latica Bilopavlović Vuković za prijevod Ulle Lenze – Radioamater, nagradu za prijevod publicistike dobio je Dalibor Joler za prijevod Ive Pilara – Južnoslavensko pitanje i svjetski rat, nagradu za prijevod poezije dobila je Tatjana Paić-Vukić za prijevod Adonisa – Dječak koji trči u sjećanju, nagradu za prijevod dječje književnosti dobila je Ana Badurina za Susannu Mattiangeli – HB olovka, a Nagradu „Josip Tabak“ za životno djelo Ana Kolesarić.

U ožujku 2023. objavljena su imena dobitnika nagrade Ministarstva kulture “Iso Velikanović”: za životno djelo „Isu“ je dobio Luko Paljetak, a godišnju nagradu za najbolji prijevod u 2022. dobio je Goran Čolakhodžić za prijevod s rumunjskoga djela Solenoid Mircea Cartarescua.

Čestitamo od srca svim laureatima i laureatkinjama!