Pregled novosti

Upravni odbor u sastavu: Snježana Husić (predsjednica), Mišo Grundler (dopredsjednik), Željka Somun (tajnica), Ela Varošanec Krsnik (blagajnica), Dora Jelačić Bužimski (članica), Katarina Penđer (članica) i Romana Perečinec (članica), sastao se dvanaest puta, a usto se redovito o svim važnijim pitanjima konzultirao i elektroničkim putem.

Od listopada 2025., članovi Nadzornog odbora bili su Svetlana Grubić Samaržija, Josip Ivanović i Tanja Tarbuk, a članovi Suda časti Maja Zorica, Lia Paić i Tomislav Žilić.

Povjerenstva i HZSU

Aktivno smo sudjelovali u radu Povjerenstva za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva, u kojem nas je predstavljala Vlatka Valentić, dok su u aktivnostima u vezi s Hrvatskom zajednicom samostalnih umjetnika naši predstavnici u skupštini Karmela Cindrić i Dean Trdak, a u Stručnom povjerenstvu za priznavanje prava samostalnih umjetnika Dinko Telećan (član) i Vlatka Valentić (zamjenica).

Predstavnici u vijećima Grada i Ministarstva kulture i medija

U Vijeću za hrvatski jezik predstavlja nas Snježana Husić.

Dora Jelačić Bužimski sudjeluje u radu Vijeća za knjižničnu i nakladničku djelatnost te književne programe Grada Zagreba.

U  Kulturnom vijeću za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture naše su predstavnice Ana Badurina i Sanja Roić.

Upravni odbor u suradnji s voditeljicom ureda Erikom Koporčić Sovilj predano je obavljao redovne djelatnosti: (i) primitak novih članova, (ii) promicanje vidljivosti književnih prevodilaca kao autora, (iii) kontinuirano promicanje prava književnih prevodilaca i rad na poboljšanju statusa, (iv) prijavljivanje Društva na javne pozive i natječaje Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grada Zagreba, zaklada i kulturnih instituta, (v) osmišljavanje novih programa, (vi) aktivno vođenje i ažuriranje stranica Društva na društvenim mrežama te (vii) redovito izvještavanje članova o aktivnostima Društva putem Vjesnika DHKP-a kao i širi krug zainteresiranih nečlanova izdavanjem Glasnika DHKP-a. 

Nagrada “Grigor Vitez”

Ono na što smo najponosniji i što smatramo velikim postignućem i što s velikom radošću ističemo svakako je činjenica da se od ove godine najstarija i najvažnija nagrada za stvaralaštvo za djecu i mlade “Grigor Vitez” dodjeljuje i u kategoriji književnog prijevoda. Veseli nas posebice što je prvi dobitnik te nagrade upravo naš član i čestitamo Krešimiru Krnicu na nagradi za prijevod slikovnice „Zelena jaja, zelena šunka“ Dr. Seussa! Savez društava "Naša djeca" Hrvatske, glavni organizator Festivala, osnivač je i pokrovitelj ove nagrade. Nagrada je novčana, a dobitnici dobivaju i diplomu te kip "Pticu", djelo kiparice Ksenije Kantoci.

Uz dobitnika, čestitke zaslužuju svi finalisti prvog “Viteza” za književni prijevod, naši članovi Dalibor Blažina, Mirjana Bračko, Lara Hölbling Matković i Lana Momirski, kao i kolegica Gioia-Ana Ulrich Knežević.

Veliku zahvalu zaslužuje Anda Bukvić Pažin od koje je inicijativa i potekla, i čijim je upornim nastojanjem, velikim zalaganjem i entuzijazmom i ostvarena, te ujedno veliko hvala Andi i predsjednici Snježani Husić koje su ove godine i osmislile cijelo prvo izdanje Festivala „Ozvjezdani dani“, ispred DHKP-a kao partnera Saveza Društava „Naša djeca“ Hrvatske.

„Ozvjezdani razgovori“, naziv je stručnih panela posvećenih dječjoj književnosti i razvoju mlade publike koji su okupili književnike, ilustratore, prevoditelje, stručnjake i mlade čitatelje u razgovorima o suvremenoj dječjoj književnosti, kulturi čitanja i izazovima stvaranja sadržaja za djecu i mlade. Stručni paneli organizirani su u suradnji s Hrvatskim centrom za dječju knjigu pri Knjižnicama grada Zagreba i DHKP-om. „Književni prijevodi za djecu i mlade: Mladi čitatelji, stari zahtjevi“, održan je pod vodstvom Lane Momirski, uz sudjelovanje Ande Bukvić Pažin, Svetlane Grubić Samaržija i Lare Hölbling Matković. Drugog dana festivala Katarina Penđer vodila je  kreativno-edukativnu radionicu pisanja kineskog pisma. Hvala na velikom angažmanu i čestitamo na postignuću!

Stručni skup „Dječja književnost u prijevodu: suradnja, kultura, razumijevanje“

Kao suorganizator uz Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu i Društvo slovenskih književnih prevajalcev, DHKP je u ožujku sudjelovao na 2. stručnom skupu koordinatora i mentora međunarodnog projekta „Čitanje ne poznaje granice: Dječja književnost u prijevodu: suradnja, kultura, razumijevanje“. Glavni organizator je Hrvatsko knjižničarsko društvo – Sekcija za školske knjižnice uz Zvezu bibliotekarskih društev Slovenije – Sekcija za šolske knjižnice, a DHKP je u programsko-organizacijskom odboru skupa predstavljala Snježana Husić. Na skupu su izlagale i sudjelovale kolegice Anita Peti-Stantić, Anda Bukvić Pažin, Ela Varošanec Krsnik i Mirjana Bračko, te kolega Krešimir Krnic, a postavili smo i instalaciju prevoditelja na djelu: „Pst, prevodim...“

Nacionalni čitalački izazov „15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci“

DHKP je dao svoj doprinos nacionalnom čitalačkom izazovu „15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci“ platforme „Rođeni za čitanje“ Ministarstva kulture i medija. Svaki dan kampanje objavljivali smo na FB-u jedan video naših članova koji su čitali prijevodnu književnost za djecu. Želja je bila jednominutnim videom ukratko predstaviti djelo i zagolicati dječju maštu, kao poziv i djeci i roditeljima na čitanje. Videosnimke čitanja objavljene su i na YouTubeu. DHKP-ovo sudjelovanje koordinirala je Ela Varošanec Krsnik.

„Polifonija prijevodne kritike“

Sjajna i važna knjiga je vani! „Polifonija prijevodne kritike, ili kako prenijeti sladoled s jednog kraja grada na drugi“. Osmislila ju je i uredila naša Anda Bukvić Pažin, a u njenom je stvaranju i nastajanju sudjelovao čitav niz DHKP-ovih članica i članova. Začetak ove beskrajno važne knjige za našu struku je DHKP-ov program „Koga čitamo? Prijevodna kritika i kako je steći“, nastavljen tekstovima objavljenim na našem webu:

Prijevodne kritike - Društvo hrvatskih književnih prevodilaca

Prevoditeljska transverzala

Predsjednica Društva slovenskih književnih prevajalcev Tanja Petrič i književni prevoditelj i stručni suradnik slovenske Javne agencije za knjigu Iztok Ilc gostovali su u travnju u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, u razgovoru o definiciji autorstva, statusu autora i autorskim pravima. Pridružile su im se Lea Kovács i Nataša Medved. Susret je moderirala i prevodila Mirta Jurilj, a organiziralo ga je Društvo slovenskih književnih prevajalcev u partnerstvu s DHKP-om, u sklopu projekta Prevoditeljska transverzala. Projekt će se nastaviti, a koordinirat će ga Mirta Jurilj.

Stihom na stih u Noći knjige

I ove godine na Svjetski dan knjige i Dan hrvatske knjige 23. travnja održana je Noć knjige, a DHKP je u tu noć uplovio svojim programom „Stihom na stih“. Ovogodišnja tema “Pobratimstvo u sveMIRU”, nadahnuta je poznatom pjesmom Tina Ujevića. U zaraćenom i podijeljenom svijetu, slavimo mir, nježnost, razumijevanje, solidarnost i empatiju. U „Fusnoti“ su stoga poeziju čitali Anda Bukvić Pažin, Snježana Husić, Marijana Janjić, Marina Alia Jurišić, Lea Kovács, Ebtehaj Navaey, Željka Somun i Branka Žodan. Pjesničku noć koordinirala je Marijana Janjić.

Festival jezika_rujan 2025.

Manifestacija se održala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bili smo prisutni s brošurom DHKP i s raspoloživim informacijama za brojne zainteresirane, a Anda Bukvić Pažin imala je izlaganje predstavljajući Društvo i profesiju i odgovarajući na pitanja studenata i sudionika razgovora.

Festival jezika_rujan 2026.

Ovogodišnja manifestacija održava se u Prvoj gimnaziji u Zagrebu. I ove godine predstavit ćemo Društvo svojim prisustvom na štandu s brošurom i informacijama. Željka Somun predstavit će aktivnosti Društva i izazove profesije te pojasniti zašto su prevoditelji povlašteni sretnici kratkim izlaganjem „Kad književni prevodioci prosviraju“.

 „Prevodilački portreti“

Još jedan veliki uspjeh ispunja nas radošću. Naime, sjedište DHKP-a na Svački, u svibnju je zamirisalo po novoj knjizi, naslovljenoj „Prevodilački portreti“. Prekaljeni prevodioci razgovarali su s mladim kolegama i kolegicama, i mnogi od nas u potrazi za nadahnućem i poticajem učestalo su se vraćali tim intervjuima na DHKP-ovim mrežnim stranicama. Sad je ukoričeno četrdeset osam intervjua, s isto toliko DHKP-ovih veterana: u knjizi je nekoliko novih intervjua, koji nisu prethodno objavljeni na internetu. Svaki je intervju popraćen biografijom i fotoportretom. Posao oko knjige koordinirali su i knjigu u izdanju Društva sjajno uredili Vedrana Gnjidić, Damjan Lalović i Ela Varošanec Krsnik.

Za promociju knjige odabrali smo simboličan datum: Međunarodni dan prevođenja, tj. spomendan svetog Jeronima, zaštitnika prevodilaca. U srijedu 30. rujna 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu, Preobraženska 4, o knjizi „Prevodilački portreti“ govorit će Branka Žodan, Vedrana Gnjidić i Damjan Lalović.

Povodom predstavljanja „Prevodilačkih portreta“ i Međunarodnog dana prevođenja, 30. rujna 2026. od 9 do 18 sati u prostoru Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu, u Preobraženskoj 4, DHKP će ponovo održati performans – živu instalaciju „Pst, prevodim…“ Prolaznici Preobraženskom moći će na velikom platnu kroz izlog uživo pratiti nastajanje književnog prijevoda, dok će DHKP-ovci sjediti za radnim stolom i računalom u Talijanskom institutu i raditi što inače rade: prevoditi. Tako želimo svoj rad približiti javnosti i osvijestiti širi krug ljudi o prijevodnim procesima i vrijednosti našega rada.

Suradnje i članstva

Njegujemo uspješnu suradnju sa stranim kulturnim institucijama kao što su Institut Liszt – Mađarski kulturni centar Zagreb, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, Francuski institut / Medijateka, Veleposlanstvo Kraljevine Norveške, NORLA, Švedsko kulturno vijeće – Kulturrådet, Španjolsko veleposlanstvo i Aula Instituta Cervantes, Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj, te i dalje osmišljavamo suradnju s Čileanskim veleposlanstvom i drugim kulturnim agencijama.

Zahvaljujući našim članovima ostvarujemo prisutnost na radiju, televiziji i u pisanim medijima kroz susrete, razgovore, intervjue. Spomenimo neke: Nova lica rada, Vijenac, Signatura, Razgovor s povodom, Što je klasik, Knjiga ili život, Klub čitatelja, Klub slušatelja, Moderna vremena, Booksa.hr, Kritika.hdp, Suvremenik.hr, Perkatonic, Artikulacije, kao i s brojnim festivalima: FEKP, FSK, Zagreb Book Festival, i drugima.

Vijenac

Suradnja s dvotjednikom “Vijenac” u kojem književni prevodioci imaju svoju kolumnu nastavlja se. Pratite „Vijenac“ i naše društvene mreže gdje možete pronaći objavljene tekstove. Potičemo članove da nam šalju svoje osvrte na vlastite prijevode ne starije od pet godina ili tekstove razmišljanja o prevođenju, jeziku, književnosti i vezanim temama za rubriku Iz prevodilačkog pera opsega do 3600 znakova s razmacima.

Aktivno sudjelujemo u radu međunarodnih udruženja čiji smo članovi, Europskog saveza književnoprevodilačkih udruga (CEATL) i Europske mreže rezidencija za književne prevodioce (RECIT).

CEATL

Na Godišnjoj skupštini CEATL-a održanoj u Oslu od 14. do 16. svibnja u organizaciji norveških članica CEATL-a, Društava književnih prevodilaca (NO) i Društva prevoditelja nefikcije (NFFO), zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija sudjelovala je DHKP-ova predstavnica Ela Varošanec Krsnik. Raspravljalo se i razmjenjivalo iskustva, a najviše je vremena posvećeno i dalje gorućoj temi: utjecaju umjetne inteligencije na našu profesiju. Kao voditeljica CEATL-ove Radne skupine za umjetnu inteligenciju, naša Ela Varošanec Krsnik predstavila je analizu i izvješće o rezultatima CEATL-ova europskog upitnika o umjetnoj inteligenciji i književnom prevođenju čiju je izradu, provođenje i analizu koordinirala. Nadamo se da će rezultati javnosti biti predstavljeni do kraja godine. Osim toga, CEATL-ovoj Skupštini predstavljen je projekt norveškog nacionalnog modela UI-ja koji provodi Norveška nacionalna knjižnica pod visokim pokroviteljstvom norveške Vlade i Parlamenta. Svoje brojne aktivnosti predstavile su i Radna skupina za vidljivost (s brojnim kampanjama na društvenim mrežama), Radna skupina za radne uvjete, Radna skupina za autorska prava (koja se kontinuirano bori za jačanje pravne zaštite književnih prevodilaca, posebno u kontekstu umjetne inteligencije) te Radna skupina za obuku i obrazovanje, koja je ove godine lansirala mrežnu stranicu za mlade prevoditelje koji tek stupaju u svijet književnog prevođenja. U jednominutnom predstavljanju najvećih uspjeha organizacija članica u prošloj godini, takozvanoj Good Vibes Session, naša Ela predstavila je uspostavljanje nove kategorije Nagrade “Grigor Vitez” za prijevod književnosti za djecu i mlade te knjigu „Prevodilački portreti“, koju su mnoge organizacije kao ideju odmah poželjele kopirati.

Uglavnom, nastavljamo borbu za naša prava u kontekstu umjetne inteligencije i lobiranje pri tijelima EU za poštivanje autorskih prava umjetnika. Nakon sudjelovanja na godišnjoj skupštini u Oslu Ela Varošanec Krsnik iz osobnih je razloga odstupila s mjesta predstavnice DHKP-a i u CEATL-u će nas nadalje predstavljati Anda Bukvić Pažin.

RECIT

DHKP-ova rezidencija članica je RECIT-a od 2022. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca odnosno DHKP-ova rezidencija za prevodioce i pisce bila je 11. i 12. lipnja 2026. domaćin godišnje skupštine RECIT-a, Europske mreže rezidencija za književne prevodioce – Réseau Européen des Centres Internationaux de Traducteurs Littéraires, osnovane 2000. godine.

Godišnja skupština RECIT-a u Zagrebu u organizaciji DHKP-a

RECIT danas okuplja rezidencije iz 15 europskih zemalja, a predstavnici njih 11 došli su u Zagreb. Zastupljeni su bili: Wojnowice (Poljska), Berlin (Njemačka), Straelen (Njemačka), Visby (Švedska), Wernetshausen (Švicarska), Arles (Francuska), Balatonfüred (Mađarska), Ventspils (Latvija), Sofija (Bugarska), Prag (Češka), Norwich (UK). Na dnevnom redu zasjedanja RECIT-a u DHKP-u našle su se teme poput prekarizacije radnih uvjeta književnih prevodilaca, nošenje s izazovima koje donosi umjetna inteligencija, načini i/ili poteškoće financiranja rezidencija, promjene do kojih je u kulturnoj klimi pojedinih zemalja došlo nakon izbora održanih tijekom protekle godine, a članovi su podnijeli izvještaje o radu svojih rezidencija. I RECIT je ovom prilikom imao svoje izbore za novi Upravni odbor s trogodišnjim mandatom. Sastanku su se pridružile i DHKP-ova predsjednica Snježana Husić i Mihaela Majcen Marinić, voditeljica Službe za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture RH. U suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom održana je tribina „Kamo na prevodilačke i književne rezidencije“ koju je moderirao Mišo Grundler, a na kojoj su sudionici RECIT-ove skupštine predstavili svoje organizacije i podijelili iskustva. Uvodna riječ pripala je predsjednici Hrvatskog P.E.N. centra Ivi Grgić Maroević, koja je goste upoznala i s P.E.N.-ovom rezidencijom.

Vlatka Tor naša je predstavnica u RECIT-u koja je i koordinirala i organizirala sve sadržaje godišnjeg okupljanja na skupštini u Zagrebu.

Umjetna inteligencija

CEATL i EWC (Europsko vijeće pisaca) izdali su zajedničko priopćenje u kojem pozivaju sve dionike knjižnog sektora, pisce, agente, izdavače i čitatelje, da se solidariziraju s književnim prevodiocima. Pozivaju da se zaštite djela pisaca i prevodilaca, kao i njihova kreativnost, kako bi im se omogućio opstanak, čime štitimo i kulturu i potičemo ljudsku kreativnost.

U “Vijencu” od 20. studenoga možete pročitati tekst o umjetnoj inteligenciji i književnom prevođenju u kojem Ela Varošanec Krsnik objašnjava neke od problema i izazova koje ta tehnologija donosi našoj profesiji. Tekst je nastao prema izlaganju na panelu “Umjetna inteligencija: korisni alat ili lažni prijatelj?” održanom u Strasbourgu u listopadu 2024. na prvoj europskoj konferenciji posvećenoj književnom prevođenju u organizaciji CEATL-a.

Tijekom siječnja mogli smo ispuniti CEATL-ov upitnik o književnom prevođenju i umjetnoj inteligenciji na kojem je proteklih pola godine s grupom stručnjaka radila CEATL-ova Radna skupina za umjetnu inteligenciju. Podaci iz ovog istraživanja poslužit će kao temelj za daljnju borbu za naša prava te kao putokaz za daljnje djelovanje.

Na poziv Litavskog društva književnih prevodilaca, Ela Varošanec Krsnik kao predsjednica CEATL-ove Radne skupine za umjetnu inteligenciju održala je na Sveučilištu u Vilniusu predavanje „Umjetna inteligencija i književno prevođenje: čije su ionako te riječi?“

Litterarum translatio

Na posljednjoj tribini 2025., gost je bio Krešimir Krnic, koji u jednoj prevoditeljskoj osobi spaja takoreći nespojivo: s jedne strane sanskrtsku epsku književnost, temelje indijske civilizacije i prijevode s hindskog i urdskog, a s druge strane prijevode s engleskog razigranih stihova iz slikovnica mnogima omiljene dječje spisateljice Julije Donaldson.

Veljačko izdanje u goste nam je dovelo kolegu Mišu Grundlera koji prevodi prozu, poeziju i dramske tekstove s danskog, norveškog, švedskog i engleskog, predaje na Skandinavistici FFZG-a te se bavi audiovizualnim prevođenjem i sudskim tumačenjem. Bilo je riječi o skandinavskim jezicima i književnosti, uz neizbježno spominjanje Islanda i Grenlanda, o pristupu različitim književnim formama i žanrovima, književnosti za djecu, mlade i odrasle, novim prijevodima klasika, mašti, inspiraciji, istraživanju, slobodnom vremenu.

U ožujku je bilo - glazbeno! Stigle su kolegice koje se osim prevođenjem književnosti profesionalno bave glazbom: Selma Muftić Pustički (engleski i violina) i Marta Schwaiger (njemački, ruski i solo pjevanje).

U svibnju je gostovala prevoditeljica s poljskog, sveučilišna profesorica i spisateljica Đurđica Čilić. Razgovaralo se o antologiji poljske poezije 20. i 21. stoljeća „Drugog kraja svijeta neće biti“ čija je Đurđica urednica i prevoditeljica, o njezinu radu sa studenti(ca)ma te o njezinim pričama i autobiografskim zapisima koje je ukoričila u već tri knjige. Program osmišljava i vodi Patricija Horvat.

U prevodilačkom ringu

Što znači biti kreativan u ograničenjima koja nameće prevođenje? Kako se nositi s osjetljivim izrazima i temama koje izazivaju kontroverzu, poput prikaza homoseksualnih odnosa? Odgovore na ova i druga pitanja ponudili su prevodioci Ivana Olujić i Goran Čolakhodžić i na temelju prijevoda ulomka romana „Soldații“ („Vojnici“) autora Adriana Schiopa, 6. studenoga na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Susret je moderirala književna prevoditeljica Delia Ćupurdija.

Posljednji prevodilački ring u 2025. godini, na engleskom jeziku, održan je 2. prosinca u Knjižnici Medveščak na Trgu žrtava fašizma 7 u Zagrebu. Anda Bukvić Pažin i Lidija Milenkov- Ečimović, pod moderatorskom palicom književnog prevoditelja Josipa Ivanovića i na temelju prijevoda ulomka iz romana „ZAMI: A New Spelling of My Name“ karipsko-američke književnice Audre Lorde, otkrile su zamke, trikove i strategije zanata.

Projekt je vodila Irena Škarica.

U nastavku planirana su tri školska „Ringa“ koja će koordinirati Anda Bukvić Pažin.

Posudite od prevodilaca – POP   

Susreti u Osijeku (Selma Muftić Pustički i Jelena Pataki Šumiga), Rabu (Lidija Milenkov-Ečimović i Željka Somun), Glini (Ana Badurina i Patricija Horvat) i Donjem Miholjcu (Dubravko Torjanac i Mišo Grundler) održani su krajem prošle godine, kad je projekt i pokrenut i kad smo imali ukupno deset gostovanja.

U 2026. led su probili Lea Kovács i Andy Jelčić u Opatiji, zatim Silvana Roglić i Ela Varošanec Krsnik u Ogulinu, Ana Nemec i Tatjana Radmilo u Vukovaru, Ivo Alebić i Adrian Cvitanović u Labinu, Svetlana Grubić Samaržija i Romana Perečinec u Slatini, te Mirjana Bračko i Dubravko Torjanac u Ivancu. Jesen će biti silno dinamična jer idemo u Zadar (Sanja Lovrenčić i Goran Čolakhodžić), Pazin (Ana Vasung i Ivica Baković), Split (Ita Kovač i Željka Somun), Ozalj (Helen Sinković i Stjepanka Pranjković), Beli Manastir (Mirna Čubranić i Patricija Horvat), Mali Lošinj (Ana Badurina i Snježana Husić), Koprivnicu (Maja Zorica i Petra Pugar) i Viroviticu (Anita Peti Stantić i Jagna Pogačnik). Projekt osmišljava i koordinira Romana Perečinec.

Podkast Tipfeler

DHKP-ov podkast Tipfeler pokrenula je, osmislila i vodi Marijana Janjić. Prva epizoda posvećena je književnim i prevodilačkim rezidencijama; o njihovoj europskoj mreži RECIT, o RECIT-ovoj godišnjoj skupštini koja se u lipnju održala u Zagrebu, o tome kako rezidencije funkcioniraju, što rezidencijalni boravci donose prevodiocima i piscima, Marijana Janjić razgovarala je s Gabrielom Stöckli, ravnateljicom Prevodilačke kuće Looren, i s Vlatkom Tor, voditeljicom DHKP-ove rezidencije.

U drugoj epizodi, koju možete poslušati na Spotifyju, razgovaralo se o DHKP-ovoj godišnjoj izložbi „Od izvornika do prijevoda“, koja ove godine slavi dvadesetu obljetnicu. Marijani su se pridružili Andy Jelčić, idejni začetnik izložbe, i Svetlana Grubić Samaržija, koordinatorica izložbe.

U trećoj epizodi Tipfelera, Marijana razgovara s urednicama „Prevodilačkih portreta“, Vedranom Gnjidić i Elom Varošanec Krsnik.

U gostima kod književnih prevodilaca

Za kraj 2025., listopadski susret održao se na daljinu uz roman Martine Vidaić „Stjenice“, drugi u „Fusnoti“ na Tomislavovom trgu uz roman Nataše Govedić „Kako zavoljeti morskog psa“, dok se u studenom na Svački razgovaralo o romanu Želimira Periša „Mladenka kostonoga“.

Čitateljski klub osmislila je i vodila Marijana Janjić.

Ruksak pun kulture: „Prepiši to na  hrvatskom!“

I u 2025. godini, četvrtu godinu zaredom, na oduševljenje profesora i učenika, ostvarili smo potporu Ministarstva kulture i medija za projekt „Prepiši to na hrvatskom!“ koji se održava u okviru programa „Ruksak (pun) kulture“. Svrha programa je promicanje umjetničkih profesija, konkretno upoznavanje učenika s umjetnošću književnog prevođenja. Do kraja 2025. „Ruksak“ je održan još tri puta. Ana Stanić bila je u Rijeci u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, Dalibor Joler bio je u Varaždinu, u Drugoj gimnaziji, a Emilio Nuić bio je u Daruvaru, u Daruvarskoj gimnaziji. Voditeljica i koordinatorica projekta bila je Anda Bukvić Pažin. Aktivni smo i petu godinu u projektu koji se nastavlja u predstojećim gostovanjima u Puli, Križevcima, Poreču i Čakovcu. Koordinatorica projekta je Romana Perečinec.

Izložba DHKP-a „Od izvornika do prijevoda“

Jubilarnu dvadesetu izložbu DHKP-a otvorili su 8. lipnja 2026. u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića njezin idejni začetnik Andy Jelčić i sadašnja koordinatorica Svetlana Grubić Samaržija, uz okrugli stol Između rodnih kategorija: prevođenje nebinarne književnosti. S Mislavom Bertošom, lingvisticom, i s književnim prevoditeljicama Natašom Medved i Vlatkom Valentić razgovarala je moderatorica Snježana Husić. Izložba je dalje krenula na putovanje Hrvatskom, s prvom postajom u zagrebačkoj Knjižnici Prečko, zatim je nastavila u Sisak, a trenutno se nalazi u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Puli. Do kraja godine dogovorena su gostovanja na Filozofskom fakultetu u Osijeku te u zagrebačkoj knjižnici Staglišće.

Projekt koordinira Svetlana Grubić Samaržija.

Translab

Norveški Translab održao se tijekom tri subote u studenome (15., 22. i 29. 11.) zahvaljujući potpori norveške državne agencije za promicanje književnosti NORLA. Mentori su bili Josip Janeš, Elizabeta Vrbančić, Vesna Salomonsen i koordinator norveškog Translaba Mišo Grundler. Kandidati su radili na odabranom tekstu Arnea Lygrea stekavši tako uvid u prevođenje s nynorska.

Talijanski translab u listopadu je iznimno održan u Medijateci Francuskog instituta. Sve ostalo išlo je dobro uhodanim putem, pod mentorstvom Snježane Husić.

Objavljen je i prvi rezultat rada švedskog Translaba, održanog 2023. godine. U časopisu [sic] izašao je prijevod priče nobelovke Selme Lagerlöf pod naslovom „Podmeče“. Prijevod supotpisuju polaznici Martina Klobučar, u međuvremenu članica DHKP-a, Karla Žban, Lorena Jerbić, Dina Javorić, Magdalena Željeznjak, Patrik Posedi, Tihana Sinobad i Eva Ožeg, a uredili su ga koordinatori švedskog Translaba Edin Badić i Sandra Ljubas.

U travnju je održana prva radionica novog ciklusa talijansko-hrvatskog Translaba. Polaznika je desetero, pola “starih”, pola posve novih translabovaca, koje je mentorica Katarina Penđer suočila s njihovim više ili manje uspješnim rješenjima u prijevodu priče „Apokalipsa“ Niccolòa Ammanitija. Na svibanjskom susretu mentorica je bila Ana Badurina, a u lipnju Snježana Husić. Nakon ljetne stanke, rujanska mentorica opet je bila Katarina Penđer, a polaznici su se nastavili ogledati s Ammanitijem. Vrlo aktivan Talijanski Translab financira Talijanski institut za kulturu u Zagrebu i organizira u suradnji s DHKP-om.

XIII. Zagrebački prevodilački susret

DHKP-ov međunarodni znanstveni i stručni skup Zagrebački prevodilački susret bio je posvećen književnosti za mlade. Održan je 16. i 17. listopada u Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru u Ulici Augusta Cesarca 10 u Zagrebu. Bilo je tu predstavljanja knjiga, brojnih zanimljivih izlaganja o književnosti za mlade, kao i otvorena radionica “Književni prevoditelj kao čitatelj” gdje su polaznici DHKP-ove Osnovne radionice književnog prevođenja predstavili svoje iskustvo čitanja književnosti kao književni prevoditelji i kao mladi, zatim izložba Budimpeštanskog festivala ilustracije, predstavljanje Zbornika XII. ZPS-a Književno prevođenje i otklon od standarda ZPS 2023., pjesničkog čitanja i za kraj – okrugli stol.

Zbornik XII. ZPS-a, u izdanju DHKP-a, uredili su i predstavili Nataša Medved i Tomislav Kuzmanović. Organizatorica i moderatorica ovogodišnjeg ZPS-a bila je Petra Pugar.

Prevođenje sa stilom

Početkom rujna na Svačku se vratilo još jedno izdanje projekta „Prevođenje sa stilom“. Ove godine stiglo nam je desetero prevodilaca koji su prevodili ulomke iz djela Želimira Periša i Tomice Šćavine. Na Festivalu svjetske književnosti Dean Trdak razgovarao je s Chloé Billon i Želimirom Perišem  o francuskom prijevodu „Mladenke kostonoge“, a u prostorijama Zajednice Nijemaca razmjenjivala su se iskustva sa stranim kolegama na tribini o statusu prevoditelja i pravima, koju je moderirala Lea Kovács. Projekt vode i koordiniraju Dean Trdak i Svetlana Grubić Samaržija.

Rezidencija

Nakon skupštine, a do kraja 2025. imali smo još četvero rezidenata: Dina Greenberg (SAD) – spisateljica, Siniša Kasumović (Poljska) – prevoditelj, Marta Grabowska (Poljska) – prevoditeljica i Karine Kiseljak (Francuska) – strip-autorica (scenaristica i crtačica). Zbog izvanredne sanitarne situacije u rezidenciji, Dinu, Sinišu i Martu smjestili smo u unajmljeni mali apartman (trošak pokriven u okviru potpore za rezidenciju). Tako je i poziv za rezidenciju za 2026. bio raspisan nešto kasnije, krajem siječnja 2026. Prijave su stigle od 49 kandidata, najviše dosad.

Tijekom 2026. ugošćujemo 17 rezidenata, do naše skupštine njih 14. Neke od izvrsnih kandidata koje ove godine nismo mogli primiti, prebacujemo za rezidencijski boravak u 2027. (4 prevoditelja i 3 pisca). Rezidenti u 2026. su Johan de Boose (Belgija) – (romano)pisac, pjesnik, dramatičar, Sonja Polanc (Slovenija) – prevoditeljica, Makenzy Orcel (Haiti) – pjesnik, romanopisac, Emese Rajsli (Mađarska/Vojvodina) – prevoditeljica, urednica, Kateryna Mihalicyna (Ukrajina) – prevoditeljica, pjesnikinja, urednica, Gabriela Abrasowicz (Poljska) – slavistica, prevoditeljica, urednica, Carlos Pascual (Meksiko/Slovenija) – književnik, kolumnist, kazalištarac, Julijana Veličkovska (Sjeverna Makedonija) – prevoditeljica, spisateljica, Ben Andoni (Albanija) – prevoditelj, urednik, novinar, Mohan Rana (Indija/Velika Britanija) – pjesnik, Mateja Komel Snoj (Slovenija) – prevoditeljica, urednica, publicistica, Luisa Fernanda Garrido Ramos i Tihomir Pištelek (Španjolska) – prevoditelji, Dominika Kaniecka (Poljska) – prevoditeljica, slavistica, Lena van Tijen (Nizozemska) – prevoditeljica – dolazi na samom koncu, a nakon skupštine do kraja godine očekujemo i sljedeće goste: Pau Sanchis Ferrer (Španjolska) – prevoditelj, Katica Garoska Acevska (Sjeverna Makedonija) – prevoditeljica, urednica, Rebekka Zeinzinger (Austrija) – prevoditeljica. Naši rezidenti u proteklom su razdoblju gostovali na 19 javnih književnih događanja u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Velikoj Gorici, u suradnji s Booksom, Fusnota book caféom, Knjižarom Fraktura, Festivalom europske kratke priče, Festivalom svjetske književnosti, Goranovim proljećem, Hrvatskim centrom Iti, Katedrom za nederlandistiku i Katedrom za ukrajinski jezik i književnost FF-a u Zagrebu, Akademijom likovnih umjetnosti, Odjelom za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskim institutom u Zagrebu, Područnom knjižnicom Galženica Gradske knjižnice Velika Gorica… Na događanja smo vas pozivali putem Vjesnika, društvenih mreža DHKP-a, te o njima izvještavali na isti način. Pratite Blog rezidencija s najavama i tekstovima naših rezidenata.

Projekt rezidencije, brigu oko rezidenata i njihovih aktivnosti, oko natječaja i bloga rezidencije vodi koordinatorica, Vlatka Tor, a projekt podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.

Spomenimo i to da smo pokrenuli proceduru prema Ministarstvu kulture za dobivanje vlastitih prostorija DHKP-a, u kontaktu smo s Ministarstvom i o daljnjem ćemo razvoju ažurno obavještavati članstvo, čim bude novosti.

Osnovna radionica književnog prevođenja 2025.

U listopadu 2025. završila je još jedna DHKP-ova radionica književnog prevođenja. Od sjajnih predavačica učilo se o različitim temama vezanima uz prevođenje književnosti, s posebnim osvrtom na književnost za mlade. Polaznici su čuli predavanja Ande Bukvić Pažin, Lare Hölbling Matković, Ele Varošanec Krsnik, Lee Kovács, Petre Pugar, Sandre Ljubas, Ane Stanić, Romana Simića i Katarine Penđer. Polaznici su sa svojim mentorima za engleski (Lara Hölbling Matković), francuski (Vlatka Valentić), njemački (Patricija Horvat), ruski (Tatjana Radmilo), španjolski (Nikolina Židek), švedski (Mišo Grundler) i talijanski jezik (Ana Badurina) radili na još neprevedenim književnim tekstovima za mlade, a ta su djela i njihove prevodilačke izazove predstavili i na otvorenoj radionici ovogodišnjeg Zagrebačkog prevodilačkog susreta.

Osnovna radionica književnog prevođenja_2026.

Novo izdanje naše osnovne radionice književnog prevođenja započinje 23. listopada u prostorijama DHKP-a. Već više od petnaest godina ova je radionica prvi korak prema poslu književnog prevodioca, a velik broj njezinih bivših polaznika danas pripada članstvu našeg Društva. Program uživo sastoji se od trideset školskih sati tijekom listopada i studenog, a uključuje predavanja istaknutih i iskusnih književnih prevodilaca, urednika i lektora, vježbe u malim grupama, individualni rad s mentorom na prijevodu. Koordinatorica radionice je Petra Pugar. 

Financiranje

DHKP je svoje programe ponovo prijavio za trogodišnje financiranje i Ministarstvo kulture i medija odobrilo nam je čak 96.000 eura potpore, tj. 32.000 eura godišnje, što je gotovo 7.000 eura više nego u 2025. godini. Zahvaljujući toj potpori, nastavljamo održavati tradicionalne programe poput tribine Litterarum translatio, izložbe Od izvornika do prijevoda, nagrade “Josip Tabak” i drugih.
Na Javni poziv Ministarstva kulture i medija za redovnu djelatnost DHKP je dobio 49.000 eura, što je 9.000 eura više nego prošle godine.

Ministarstvo kulture i medija dodijelilo nam je i sredstva za programe međunarodne suradnje u 2026. godini 9.400 eura: za Prevođenje sa stilom, za DHKP-ovo sudjelovanje na godišnjoj skupštini CEATL-a i za organizaciju godišnje skupštine RECIT-a u Zagrebu. Grad Zagreb za organizaciju skupštine RECIT-a dodijelio nam je još 1.000 eura. Grad Zagreb odobrio nam je i 20.350 eura za provedbu pet programa: za Nagradu “Josip Tabak”, tribinu Litterarum translatio, 14. Zagrebački prevodilački susret, jubilarnu 20. godišnju izložbu Od izvornika do prijevoda i okrugli stol te za DHKP-ovu rezidenciju za prevodioce i pisce. Odobrena su nam i sredstva iz Fonda za kulturu Društva hrvatskih književnika u iznosu
od 1.000 eura za realizaciju podkasta Tipfeler.

Na Javni poziv Ministarstva kulture i medija za razvoj publike u kulturi ponovo smo se prijavili s programom Posudite od prevodilaca, popularnim POP-om. I dodijeljeno nam je 8.944 eura za prevodilačke parove koji će po hrvatskim knjižnicama preporučivati i predstavljati prijevode svojih kolegica i kolega.

Dodijeljena nam je institucijska potpora Grada Zagreba od 20.000 eura godišnje za razdoblje 2026.–2027. Što nam omogućava, dok traje potpora, ponovno zapošljavanje voditeljice DHKP-ove rezidencije na određeno vrijeme.

Tipski ugovori i honorari

Tipski ugovori dostupni su na mrežnim stranicama DHKP-a, uz Preporuke za sklapanje ugovora, radi lakšeg snalaženja prije njihova potpisivanja. Potičemo vas da uvijek pokušate pregovarati kako biste ostvarili što bolje uvjete. Na našim stranicama naći ćete i preporučeni cjenik na koji se uvijek možete pozvati.

Ministarstvo kulture i visina honorara

Podsjećamo da je Ministarstvo kulture i medija u Javnom pozivu za predlaganje javnih potreba u kulturi, koji obuhvaća i potpore izdavanju knjiga, prošle godine uvelo kriterij visine honorara za prijevod kao bitan element prijave nakladnika. Ministarstvo također propisuje da visina honorara bude unaprijed ugovorena, da visina honorara ili objavljivanje knjige ne ovisi o dobivanju potpore MKM-a te da visina honorara bude usklađena s tarifama koje preporučuje DHKP.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Zakon o porezu na dobit

Uključili smo se u postupak izmjene i dopune dvaju zakona: Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Zakona o porezu na dobit. Zahvaljujemo svim članovima koji su nam se pridružili u toj inicijativi i kao pojedinci podržali naš zahtjev za pravedniji obračun PDV-a za sve umjetnike. Uz to što smo se uključili u javnu raspravu sa svojim prijedlogom izmjena i dopuna, obavijestili smo o tome ministricu i državnog tajnika u Ministarstvu kulture i medija, s molbom da podrže naše prijedloge.

Sindikalno udruživanje

Uime Upravnog odbora, Katarina Penđer uspostavila je suradnju s prevodilačkom podružnicom Sindikata novinara Hrvatske kako bismo istražili razne mogućnosti sindikalnog djelovanja te su ona i Mišo Grundler sudjelovali na nekoliko susreta.

Aplauz ne plaća stanarinu

Priključili smo se četvrtoj besplatnoj edukaciji namijenjenoj mladima koji se bave umjetnošću i kulturom, u organizaciji Kustoskog kolektiva BLOK i Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela SPID. U sklopu edukacije Aplauz ne plaća stanarinu o radničkim pravima 18. ožujka 2026. u Zagrebu održana je i diskusija u kojoj je sudjelovala Katarina Penđer, članica našeg Upravnog odbora. Katarina Penđer polaznicima je predstavila rad DHKP-a i s predstavnicima drugih područja razgovarala o mogućnostima suradnje i udruživanja te upoznala polaznike radionice s dobrim praksama koje smo usvojili. Izrada strukovnog cjenika i tipskog ugovora pokazala se posebno dobrom i važnom praksom u polju kulture.

Vjesnik DHKP-a, Glasnik DHKP-a, Facebook, Instagram i LinkedIn

Uz svakodnevne objave aktualnosti i zanimljivosti na stranicama DHKP-a na Facebooku te od veljače i na Instagramu, koje uređuje Željka Somun, nastavili smo svaki mjesec elektroničkim putem slati članstvu Vjesnik DHKP-a, našu internu publikaciju, koja izlazi već četvrtu godinu, uređivale su i pisale Snježana Husić i Ela Varošanec Krsnik. Uz Vjesnik, u nešto izmijenjenom formatu namijenjenom nečlanovima, izdajemo Glasnik DHKP-a. Njega je krojio Mišo Grundler. U svibnju je na poticaj Ande Bukvić Pažin otvoren i LinkedIn profil Društva.

Predblagdansko druženje na Svački uz knjižnu tombolu, kao i DHKP karneval, prošli su u veselom ozračju. Veselimo se budućim prigodnim okupljanjima članstva.

Članstvo i ovom prilikom u najboljoj namjeri podsjećamo:

- plaćajte članarinu,

- budite aktivni u radu Društva samoinicijativno i dobrovoljno, javite nam se,

- što je moguće više, držite se utvrđenog cjenika objavljenog na stranicama Društva,

- potičite kvalitetne prevoditelje da se prijave za članstvo u Društvu,

- ažurirajte redovito podatke o sebi i svojim prijevodima na mrežnoj stranici DHKP-a (Brojni izdavači, ali i drugi putnici namjernici u potrazi za književnim prevoditeljima zavire na naše stranice kako bi pregledali profile naših članova. Ponekad svrate u potrazi za prevoditeljima za određeni jezik, a ponekad traže informacije o prevoditeljima s kojima bi mogli surađivati. Stoga bi bilo sjajno da na vašem profilu mogu pronaći sve jezike s kojih prevodite kao i vašu ažurnu biobibliografiju, kako ne biste ostali bez poslovnih prilika i angažmana. Isto tako i mi želimo znati više o vama i vašem radu, kako bismo vas mogli pozvati da sudjelujete u događanjima, programima i na radionicama Društva.)

- proslijedite nam informaciju o dobivenim nagradama i priznanjima, o kvalitetnim osvrtima na vlastite prijevode, o svojim sudjelovanjima na tribinama, radijskim emisijama, festivalima, o najavama svojih sudjelovanja na raznim manifestacijama, kako bismo te informacije mogli proslijediti dalje putem svoje FB, Instagram, LinkedIn stranice i Vjesnika DHKP-a,

- podržite programe DHKP-a i odazivajte se pozivima na tribine, susrete i druge aktivnosti,

- pratite naše FB i Instagram (od veljače 2025.) stranice i Blog naše rezidencije; sadržaje koji vam se sviđaju dijelite s vašim krugom prijatelja. Od ožujka nečlanovima šaljemo najave događanja i zanimljivosti iz svijeta prevođenja. Proširite glas, prijavnica na Glasnik dostupna je na našim mrežnim stranicama.

Hvala!

DHKP je u proteklom razdoblju primio sljedeće nove članice i članove: Vesna Salomonsen, Elizabeta Vrbančić, Tony Šercer, Mateja Kiseljak, Barbara Šarić, Vladislav Beronja. Dobro nam došle/i, drage kolegice/kolege!

I šećer na kraju: naši laureati!

Na svečanosti održanoj 26. ožujka u Hrvatskom državnom arhivu ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek dodijelila je Nagradu “Iso Velikanović” za 2025. godinu našim članovima: Karlu Budoru za životno djelo, a godišnju Patriciji Horvat za prijevod romana „Anima“ autorice Kapke Kassabove. Od sveg im srca čestitamo na tom velikom priznanju!

Ostala priznanja i nagrade našim članovima:

Norveški kralj Harald V. odlikovao je našeg Mišu Grundlera Norveškim kraljevskim ordenom za zasluge (Fortjenstorden). Svečanost dodjele odlikovanja uz malu proslavu u čast Viteza 1. reda Miše Grundlera održana je 18. lipnja u rezidenciji norveškog veleposlanika u Hrvatskoj, Njegove Ekscelencije Arnea Sannesa Bjørnstada.

Odbor Nagrade “Vladimir Nazor” za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu, nagradu “Vladimir Nazor” za životno djelo u području književnosti dodijelio je našem dragom i cijenjenom članu Ludwigu Baueru.

Pored tog velikog priznanja, Ludwig Bauer za svoj roman „Zavičaj, zaborav“ iz 2010. osvojio je drugu nagradu na natječaju za najbolji povijesni roman u suvremenoj hrvatskoj književnosti. To je još jedna u nizu nagrada koje je kolega Bauer primio za taj roman, nakon Nagrade “Kiklop”  za prozno djelo godine, Nagrade “Fran Galović” i Nagrade “Meša Selimović”.

Nagradu “Tin Ujević” za poeziju dobio je naš član Matija Ivačić. Njegova zbirka „Kumulonimbus“ proglašena je najboljom pjesničkom zbirkom objavljenom u proteklih godinu dana. Nakon “Tabaka” koji mu je 2024. dodijeljen za prijevod romana „Kukavice“ Josefa Škvoreckog, sad i “Ujević” potvrđuje talent Matije Ivačića.

Početkom srpnja, održana je dodjela Nagrade “Joža Horvat”, koju Hrvatsko društvo pisaca dodjeljuje za najbolje putopisno djelo. A mi smo presretni što je to djelo još jednog DHKP-ovca, našeg Dinka Telećana, koji je nagrađen za knjigu „Tri daljine“. Te su daljine Vijetnam, Maroko i Argentina.

Lavovsko nacionalno sveučilište “Ivan Franko” dodijelilo je našoj članici Dariyi Pavlešen priznanje i zahvalu za prevoditeljski rad i popularizaciju ukrajinske književnosti.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji Fakulteta i Veleposlanstva Republike Slovenije na čelu s Nj. E. Gašperom Dovžanom, svečano je obilježena dodjela Lavrinove diplome našoj kolegici prof. dr. Aniti Peti-Stantić. Lavrinova diploma jedno je od najznačajnijih slovenskih priznanja u području književnog prevođenja, a kolegica Peti-Stantić njome je nagrađena za sveukupan opus prijevoda slovenskog stvaralaštva na hrvatski jezik, kao i za izniman doprinos promicanju slovenske književnosti u nas.

Naša kolegica Tatjana Peruško dobila je nagradu “Tomašević-Bešker” u kategoriji najboljeg članka za serijal tekstova „Suvremena talijanska proza“ objavljen na portalu Kritika HDP. Nagradu utemeljenu u čast uglednih novinara Silvija Tomaševića i Inoslava Beškera, dopisnika hrvatskih medija iz Italije, dodjeljuje Talijanski institut za kulturu u Zagrebu u suradnji s Veleposlanstvom Italije.

Svim dragim kolegama od srca čestitamo!

Ususret novoj dodjeli DHKP-ovih nagrada “Josip Tabak”, prisjetimo se prošlogodišnje skupštine DHKP-a i laureata, kada je nagradu za najbolji prijevod proznoga djela dobila Patricija Horvat za „Noćni vlak“ Thoma Jonesa, za najbolji prijevod književnosti za djecu i mlade, Sandra Ljubas za „Loranču“ Barbro Lindgren, za najbolji prijevod publicistike Adrian Cvitanović za „Dnevnik 1953–1969.“ Witolda Gombrowicza.

Čestitamo od srca svim laureatima i laureatkinjama!